Science: „ Srbija dobija najobrazovaniji parlament na svetu!“
Akademska platforma Američke asocijacije za unapređenje nauke (AAAS) i jedan od najpopularnijih naučnih časopisa širom sveta tvrdi da Srbija nakon izbora dobilja najpametniji Parlament.
Foto: Shutterstock/Mitzo
"Science", akademska platforma Američke asocijacije za unapređenje nauke (AAAS) i jedan od najpopularnijih naučnih časopisa širom sveta, posvetila je čitav članak na svom Portalu o brilijantnosti sastava novog srpskog Parlamenta!
- Astrofizičarka koja proučava evoluciju galaksija. Inženjer elektrotehnike koji je učestvovao u projektovanju robota. Organski hemičar koji je tokom pandemije radio na lekovima protiv kovida-19. Istraživač u oblasti obrazovanja, sociolog, nekoliko politikologa, ekonomista, lekara i medicinskih istraživača. Svi oni su izabrani u ono što bi vrlo lako mogao biti najobrazovaniji parlament na svetu - piše naučni portal Science.
Na početku se osvrću na izbore od 25. oktobra 2026. kada je „Studentska lista – Studenti pobeđuju“ odnela je pobedu i osvojila 141 poslaničko mesto u Narodnoj skupštini. Sa te liste, desetine ljudi su iz akademskog sveta, a više od polovine ima zvanje doktora nauka ili doktora medicine.
Sada je pred ovom grupom zadatak da formira vladu i zacrta novi kurs za Srbiju, piše Science. Studentska lista je obećala borbu protiv korupcije i uspostavljanje meritokratije, odgovornosti i vladavine prava.
Foto: Printscreen

- Međutim, pošto se toliki broj akademaca iznenada našao blizu centra moći, srpski istraživači se nadaju i korenitim promenama na polju nauke i visokog obrazovanja u zemlji. Studentska lista je obećala veću akademsku autonomiju, stabilnije finansiranje nauke i pristupačno obrazovanje. Takođe se nada da će zaustaviti dugotrajni odliv mozgova iz zemlje - naveo je Science.
- Za naše univerzitete ova pobeda je presudna: ona odmah zaustavlja aktivno urušavanje visokog obrazovanja od strane prethodnog režima. Iako nova vlada najpre mora da obnovi vladavinu prava i izbori se sa korupcijom, što znači da će za potpuni oporavak našeg naučnog sektora biti potrebno vreme, promene su jasno na pomolu – rekla je za Science Sofija Stefanović, bioarheološkinja sa Univerziteta u Beogradu.
- Pred nama su bolja vremena – dodao je Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu.
- Pobednički politički pokret proistekao je iz studentskih protesta širom zemlje, izazvanih padom nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi. Studenti su za tragediju okrivili korupciju u javnom sektoru i zahtevali transparentnost u istrazi i pravdu. Kako su njihovi apeli ostajali bez odgovora, protesti su jačali, dobijajući podršku akademskih radnika, prosvetara i šire javnosti. Do maja 2025. godine zatražili su vanredne izbore i počeli sa sastavljanjem liste kandidata - piše Science i dodaje:
- Umesto da se sami kandiduju, studenti su okupili listu ličnosti od poverenja, ne samo akademaca, već i poljoprivrednika, pravnika, umetnika, nastavnika i jednog bivšeg košarkaša. Na vrhu numerisane liste kandidata nalazi se kardiolog Ilija Srdanović, ali on nije zvanični lider ove grupacije i njegova buduća uloga u politici za sada je nejasna. Iako bi pojedini izabrani akademci mogli u potpunosti da se posvete politici, mnogi bi mogli da odluče da nastave svoje akademske karijere. Skupština Srbije omogućava poslanicima obavljanje drugih poslova ukoliko oni ne predstavljaju sukob interesa - ističe Science.
Mnogi od novih poslanika nemaju nikakvo političko iskustvo, naglašava Portal. Ipak, njihova nenadmašna profesionalna stručnost trebalo bi da bude od velike pomoći u reformisanju Srbije, smatra molekularni biolog Željko Popović sa Univerziteta u Novom Sadu (UNS).
- Univerzitet mora biti slobodan da misli, sprovodi istraživanja i pruža kritiku, bez straha od političkih posledica – rekla je Marija Lesjak, hemičarka sa UNS-a koja je upravo izabrana za poslanicu.
Jedan od izvora političkog pritiska bio je centralizovani sistem finansijskog upravljanja koji sve transakcije usmerava preko Uprave za trezor.
- To značajno ograničava mogućnost fakulteta da upravljaju sopstvenim sredstvima i planiraju sopstveni razvoj - navodi Lesjak.
Istraživači takođe žele da finansiranje nauke postane u većoj meri zasnovano na ličnim uspesima, talentu, veštini...
izvor : Originalni tekst možete pročitati na Portalu Science
BONUS VIDEO:
Budi deo Republika zajednice.
Komentari (0)