NE IGNORIŠITE OVU GLAVOBOLJU, MOŽE BITI KOBNA! Doktor Stevanović upozorava: Ovo može da se razvije brzo, evo ko je u najvećoj opasnosti
Bolest stigla u Banjaluku.
Foto: Shutterstock/PeopleImages/Victor Muzalevskiy/Littlekidmoment/va/vectorfusionart, Freepik/freepik
U Klinici za infektivne i tropske bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Srbije trenutno nema nijednog slučaja meningokoknog meningitisa, dok se pacijenti sa različitim neuroinfekcijama, kako bakterijskim tako i virusnim, beleže tokom cele godine. To je izjavio direktor Klinike prof. dr Goran Stevanović, komentarišući epidemiju meningitisa u Velikoj Britaniji i slučaj virusnog meningitisa u Republici Srpskoj, u izjavi za RTS.
U Srbiji se svake godine registruju pojedinačni slučajevi meningitisa, a prošlog jula preminuo je i jedan dečak u Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj, svega nekoliko sati nakon prijema sa teškim simptomima.
Postoje virusni i bakterijski oblici meningitisa, a razlika među njima može biti značajna, kako po težini kliničke slike, tako i po ishodu lečenja.
U Velikoj Britaniji trenutno je zabeležen bakterijski meningitis. U okrugu Kent, na jugoistoku Engleske, obolelo je 27 osoba, uglavnom među učenicima u četiri škole, dok je jedan slučaj registrovan i kod studenta u Londonu. Dvoje mladih je preminulo.
Direktor javnog zdravlja u Kentu upozorio je da situacija još nije pod potpunom kontrolom.
- Još nismo u poziciji da kažemo da je definitivno obuzdana - rekao je doktor Anjan Goš za radio BBC, dodajući da je neophodno isključiti sekundarne slučajeve pre nego što se epidemija proglasi završenom.
Istovremeno, u Banjaluci je kod deteta predškolskog uzrasta potvrđen virusni meningitis.
Uprkos tome što u Srbiji nema naznaka povećanog broja obolelih, oprez je neophodan, naglašava profesor Stevanović.
- Kad govorimo o infekcijama nervnog sistema uvek ima razloga za strah i zabrinutost, jer su među najtežim infekcijama i čak kad se sve uradi apsolutno na vreme i kad se terapija započne vrlo rano, uvek su skopčane sa rizikom i komplikacijama i nepovoljnim ishodom. To su vrlo teške infekcije - objašnjava prof. dr Goran Stevanović za RTS.
Govoreći o situaciji u Velikoj Britaniji, navodi da je reč o meningokoku grupe B.
- U Velikoj Britaniji znamo, prema izveštajima iz medija i njihovih javno zdravstvenih institucija da se radi o meningokoku grupe B. To je bakterijski izazivač koji se pojavljuje povremeno, nekad epidemijski, nekad sporadično, u broju koji nije preterano veliki - kaže Stevanović.
On podseća da je Velika Britanija još 2015. godine uvela vakcinaciju protiv meningokoka za celu populaciju, ali da se sada virus pojavio među generacijama koje nisu bile obuhvaćene imunizacijom.
- Jednostavno meningokok je zaobišao populaciju koja je vakcinisana i desilo se da je ušao u godišta koja nisu pokrivena vakcinacijom, i njima je ova situacija za pozornost i eventualno proširivanje obuhvata vakcinacijom, i za rano prepoznavanje simptoma - objašnjava Stevanović.
Za razliku od bakterijskog, virusni meningitis ima znatno blaži tok.
- Vrlo retko se javljaju komplikacije, i to je nešto što je uobičajeno za ovu prelaznu sezonu. Tako da je situacija drastično različita između Republike Srpske i Velike Britanije - kaže prof. dr Stevanović za RTS.
Britanske vlasti odlučile su da vakcinišu studente na univerzitetima u jugoistočnoj Engleskoj, dok se u Srbiji vakcinacija protiv meningokoka preporučuje određenim rizičnim grupama.
- U Srbiji je vakcinacija protiv bakterijskog izazivača meningitisa preporučena osobama koji imaju ugrožen imunitet, kao što su pacijenti bez slezine, a osobe koje su bile u direktnom kontaktu sa osobama koje su obolele primaju takozvanu profilaktičku antibiotsku terapiju. Dakle, ne treba svi da uzimaju antibiotik već samo oni kojima to preporuče lekari - ističe prof. dr Goran Stevanović za RTS.
Profesor dodaje da na Klinici za infektivne i tropske bolesti UKC Srbije trenutno nema nijednog slučaja meningokoknog meningitisa, ali da pacijenata sa neuroinfekcijama ima tokom cele godine.
- To su bolesti koje imaju prilično sezonsko javljanje, tako da su bakterijski izazivači češći u zimskim mesecima, virusni su kao izazivači upala mozga najteže forme najčešći u letnjim mesecima i u ovim prelaznim periodima. Takvih pacijenata ima - navodi on.
Na kraju, profesor upozorava na simptome koji zahtevaju hitnu reakciju.
- Prva inicijalna simptomatologija koja treba da pokrene pozornost da se nešto ozbiljno dešava i da se treba javiti lekaru jeste visoka telesna temperatura, poremećaj opšteg stanja i intenzivna glavobolja praćena povraćanjem. U takvim okolnostima je potreban pregled lekara. Najosnovniji klinički pregled može da pokaže da li postoji sumnja na meningitis i pacijent se uputi na adekvatnu dijagnostiku koja se radi u specijalizovanim ustanovama - zaključuje prof. dr Goran Stevanović za RTS.
Bonus video:
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)