OBELEŽENE 22 GODINE OD MARTOVSKOG POGROMA NAD SRBIMA U AP KOSOVU I METOHIJI! Božja kazna za rušenje krsta - rak pojeo pluća i jetru divljaka!
Alem Kurti krkljao i pljuvao krv, pa mu je smrt došla kao spasenje, a teško su mu se razboleli sestra i roditelji
Foto: TARIK TINAZAY / AFP / Profimedia,RTS/Printscreen
Božja kazna stigla je Albance koji su na današnji dan pre 22 godine skrnavili i palili srpske svetinje na Kosovu i Metohiji. Alem Kurti, Albanac koji je postao simbol martovskog pogroma 17. i 18. marta 2004, kad se popeo na kube Crkve Svetog Andreja u Podujevu i u varvarskom naletu polomio, a potom bacio krst na zemlju, izdahnuo je kako je i živeo, kao besna životinja. Pojeo ga je rak, pa je umro u teškim mukama, a i njegova rođena sestra i roditelji teško su oboleli.
Činjenice o pogromu
- proterano 4.012 Srba
- zapaljeno 35 hramova
- ubijeno 19 Srba
- povređeno 170 Srba
- spaljeno 930 srpskih kuća
- uništeno 18 spomenika kulture
SMRT KAO SPASENJE
Alemu Kurtiju rak je uništio jetru i pluća, a žitelji Podujeva, koji su ga poznavali i slavili zbog postupka priličnog samo ljudskom izrodu, pričali su da je prvu polovinu 2016. trpeo nesnosne bolove i da je svakoga dana sve više krkljao i pljuvao krv, te da mu je smrt došla kao spasenje. Iz Podujeva su stizali glasovi da se teško muče i njegova sestra i roditelji.

Foto: TARIK TINAZAY / AFP / Profimedia
- Citirao bih Njegoša, koji je rekao: "Ko će, sinko, Božju volju znati, ko li Božja prozreti čudesa?" Ne možemo mi znati da li je ovo za njega kazna ili nagrada, ali ovde bi se mogla primeniti stara narodna poslovica: "Čini dobro, ne boj se, čini zlo, nadaj mu se." Ne mogu ja da sudim, ali ono bacanje krsta zasigurno je ostalo urezano u sećanje svih nas, pogotovo onih koji su u tom trenutku boravili na Kosovu i Metohiji ili čak u samom Podujevu bili svedoci tog događaja - rekao je prota Trajan.
SPC: Zauvek uništena mnoga kulturna dobra
SPC podsetila je na teške posledice pogroma i da su se tad ekstremisti posebno obrušili na pravoslavne svetinje i da su osim hramova, zauvek uništene brojne ikone i nepokretna kulturna dobra koja su vekovima preživela osmansku okupaciju i svetske ratove.
Istaknuto je da je Crkva Bogorodice Ljeviške, reprezentativni spomenik srednjovekovne Srbije i episkopsko središte Srpske pravoslavne crkve u srednjem veku, unekoliko obnovljena i da je prva liturgija u njoj služena šest godina kasnije. SPC podseća da je to zdanje 2006. stavljeno na listu spomenika pod zaštitom Uneska.
OPOMENA VARVARIMA
Paroh orahovački Velja Stojković (1976-2021), koji je služio u Hramu Uspenja Presvete Bogorodice, nije sumnjao u to da je Albanca stigla Božja kazna.
- Čuo sam da je umro u najvećim mogućim mukama, da je mnogo patio. Znam da mu je sestra teško bolesna. Bog nije dopustio da prođe nekažnjeno. Osim samog sramnog lomljenja i bacanja krsta, on je bio inicijator mnogih zlodela koje su Albanci radili tih godina. Ruka Božja je uradila da završi ovako, da ovo bude opomena da svetinje niko ne može tek tako skrnaviti. Ovo je opomena koje će se dobro setiti svi Albanci kojima nešto slično padne na pamet - pričao je paroh Velja.

Foto: RTS/printscreen
Nikolićeva: Tadić je pobegao, država nas štiti tek od 2012.
Predsednica Odbora Skupštine Srbije za KiM Danijela Nikolić izjavila je da se albanska politika etničkog čišćenja Srba nastavlja i danas i da je Priština nagrađena za nasilje nad Srbima lažnom državom:
- Bila sam tog dana u Kosovskoj Mitrovici kad je počelo sve da gori, kao apokalipsa. Tadašnji predsednik Srbije Boris Tadić pobegao je u Rumuniju i poslao jedno saopštenje. Bilo je prirodno da očekujemo podršku naše države, ali nje nije bilo do 2012.
Foto: Tanjug/printscreen

VUČEVIĆ: JAČAMO DRŽAVU DA SE TO VIŠE NE DESI
Predsednik SNS i Miloš Vučević izjavio je da je martovski pogrom nad Srbima 2004. na Kosovu i Metohiji jedno od najbolnijih sećanja u novijoj istoriji našeg naroda.
- Zato jačamo državu, zato jačamo vojsku, zato čuvamo mir. Pogroma i oluja više neće biti - poručio je Vučević na Instagramu.
Foto: Tanjug

U hordi bilo 70.000 Albanaca
Stejt department tad je procenio da je u pogromu učestvovalo 70.000 Albanaca. Znak da pogrom počne dala je prištinska televizija koja je objavila lažnu vest da su trojicu albanskih dečaka Srbi iz Zupča utopili u Ibru.
Međunarodni tužioci i sudije na KiM procesuirali su sedam slučajeva uništavanja crkava, a 67 osoba je osuđeno na zatvorske kazne od 21 mesec do 16 godina. Lokalni sudovi izrekli su samo oko 300 presuda, uglavnom uslovnih ili novčanih kazni.
Parastos u Severnoj Mitrovici
Parastosom i polaganjem venaca na spomen-obeležje "Istina" u Severnoj Mitrovici obeležene su 22 godine od pogroma. Parastos je služio protojerej Milija Arsović, a vence su položili predsednik Srpske liste Zlatan Elek, potpredsednik Ivan Zaporožac, poslanik Nemanja Biševac i gradonačelnik Milan Radojević. Venci su položeni i na spomen-obeležja stradalim Mitrovčanima Jani Tučev i Borivoju Spasojeviću, a otvorena je i izložba o martovskom pogromu.
-
Đurić: Zavet da štitimo narod
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić ocenio je da martovski pogrom 2004. predstavlja jedan od najtežih poglavlja u srpskoj istoriji:
- Sećanje na pogrom predstavlja zavet da se sačuva istina, oda počast žrtvama i da vođeni hrišćanskim i univerzalnim vrednostima ostanemo istrajni u zaštiti našeg naroda, identiteta i duhovnog i kulturnog nasleđa.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić

-
Gujon: Zločin protiv hrišćanstva
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon naveo je da takvo užasno nasilje, etnički i verski motivisano, nije zabeleženo u Evropi od kraja Drugog svetskog rata.
- Tog 18. marta 2004. odlučio sam da ću pomagati Srbima na Kosmetu, tom hrabrom narodu o kom su mi otac i deda toliko pričali - rekao je Gujon, koji je tad osnovao humanitarnu organizaciju i godinu dana kasnije stigao prvi put na Kosovo.
Foto: TANJUG/ NEMANJA JOVANOVIĆ

Komesarijat oslonac izbeglima
Komesarka za izbeglice Nataša Stanisavljević izjavila je da Srbija nikad neće prestati da insistira na pravdi za žrtve i na pravu svakog čoveka na siguran povratak i život na svom ognjištu:
- Komesarijat, sprovodeći politiku Vlade Srbije, ostaje stub podrške svima koji su bili primorani da napuste svoje domove, a dosad je obezbedio različite vidove stambene i ekonomske podrške za 13.307 porodica s KiM. Država nastavlja da radi na trajnim rešenjima.
Foto: Tanjug/Z. ŽESTIĆ

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
BONUS VIDEO
Komentari (0)