SRBI USKORO POMERAJU KAZALJKE NA SATOVIMA! Stručnjaci smatraju da je za nas najbolje "TREĆE VREME", a evo šta to tačno znači!

Vesti

26.02.2026

03:30

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Godinama se vodi rasprava o tome da li ovu praksu treba trajno ukinuti!

SRBI USKORO POMERAJU KAZALJKE NA SATOVIMA! Stručnjaci smatraju da je za nas najbolje "TREĆE VREME", a evo šta to tačno znači!

Foto: Shuterstock,

U noći između 28. i 29. marta kazaljke će biti pomerene jedan sat unapred, čime počinje letnje računanje vremena koje traje do kraja oktobra. Ipak, dok se godinama vodi rasprava o tome da li ovu praksu treba trajno ukinuti, u javnosti se sve češće govori o alternativi poznatoj kao „treće vreme“. Postavlja se pitanje šta bi takav model značio u praksi i na koji način bi uticao na svakodnevni život građana.

Letnje i zimsko vreme uvedeni su sa ciljem efikasnijeg korišćenja dnevne svetlosti. Zimsko vreme predstavlja standardno, odnosno astronomsko vreme, usklađeno sa prirodnim položajem Sunca. Tokom letnjeg perioda sat se pomera unapred, čime se praktično jedan jutarnji sat prebacuje u večernje sate, kako bi se produžila dnevna svetlost i mrak nastupio kasnije.

Šta je "treće vreme"?

U javnosti se sve češće govori o takozvanom „trećem vremenu“ kao mogućem rešenju. Ideja o pomeranju kazaljki nije nova – još 1784. godine predložio ju je američki državnik Benjamin Franklin, smatrajući da bi ranije ustajanje donelo uštede u potrošnji sveća. Krajem 19. veka, 1895. godine, novozelandski naučnik George Vernon Hudson izneo je sličan predlog, verujući da je čovek produktivniji tokom dužeg dana.

Praktična primena usledila je 1916. kada je Nemačka tokom Prvog svetskog rata uvela letnje vreme radi uštede uglja. U tadašnjoj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ono je zaživelo tek 27. marta 1983. godine.

Danas su sve glasniji zahtevi za ukidanjem ove prakse, pre svega zbog istraživanja koja ukazuju na negativne posledice po zdravlje – poremećaj bioritma, nesanicu, umor, depresivnost, oscilacije srčane frekvencije i probleme sa varenjem. Organizmu je često potrebno i do dve nedelje da se prilagodi novom režimu. Uz to, beleži se i porast saobraćajnih nezgoda, dok je posebno problematično što deca tokom jeseni u školu odlaze po mraku.

Evropska komisija je 2019. podržala ideju o ukidanju sezonskog pomeranja sata, ali je pandemija odložila konačnu odluku. Srbija, kako je najavljeno, pratiće stav Evropske unije.

U slučaju ukidanja, Srbija bi morala da bira između trajnog zimskog i trajnog letnjeg vremena. Kao kompromis, Branko Simonović iz Astronomsko društvo Ruđer Bošković predlaže „treće vreme“ – zadržavanje zimskog računanja uz pomeranje radnog vremena unazad. Time bi se izbegle zdravstvene posledice i ostalo usklađeno sa Evropom, ali bi takva promena zahtevala ozbiljnu reorganizaciju društvenih navika.

BONUS VIDEO

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading