DANAS SE KOLJE CRNI PETAO, A OBUĆARI NIKAKO NE RADE! Slavimo Đurđic, veliku srpsku slavu - OVE STVARI, PO NARODNOM VEROVANJU, SU ZABRANJENE!
U narodnoj tradiciji Sveti Đorđe se najčešće prikazuje na konju kako ubija aždahu, dok se na ikonama za Đurđic predstavlja stojeći, sa kopljem ili mačem.
Foto: Printscreen/YouTube/BALKANKA- SERBIKA-SVE ZNA --UVEK AKTUELNO
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Đurđic, praznik posvećen Obnovljenju hrama Svetog velikomučenika Georgija, jednog od najčešćih zaštitnika srpskih porodica i gradsku slavu Novog Sada i Bora.
Sveti Đorđe, poznat kao hrabri borac za hrišćanstvo, slavi se dva puta godišnje – 16. novembra kao Đurđic i 6. maja kao Đurđevdan, kada se obeležava dan njegove smrti. Vernici se danas prisećaju prenosa njegovih moštiju iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
U narodnoj tradiciji Sveti Đorđe se najčešće prikazuje na konju kako ubija aždahu, dok se na ikonama za Đurđic predstavlja stojeći, sa kopljem ili mačem. U pojedinim krajevima, Đurđic se smatra i imendanom, pa se osobama koje nose imena poput Đorđe, Đurđica, Đoka, Đurđa, Georgije ili Gina savetuje da danas ne rade, već da dan posvete molitvi.
Predanje o svecu kaže da je uspeo da preobrati čak i ženu rimskog cara u hrišćanstvo, zbog čega su oboje osuđeni na smrt. Ikonografija ga prikazuje kao viteza koji ubija aždahu – simbol pobede nad paganizmom.
Običaji za Đurđic
Period od Đurđica do Svetog Mrate, 24. novembra, u narodu je poznat kao Mratinci ili vučiji dani. Veruje se da tada Sveti Mrata nadgleda ko kako radi i da može „poslati vukove“ kao kaznu za nerad ili nepoštovanje praznika.
Zato se u ovim danima ništa ne pozajmljuje iz kuće, ne pere se veš, ne prede vuna, a žene izbegavaju ručne radove. Smatralo se i da krojači i obućari ne bi trebalo da rade. U zapadnoj Srbiji se u tim danima tradicionalno klalo crno pile ili crni petao, dok se u Hercegovini prinosilo crno jare, a vukovi se nisu lovili.
Narodna verovanja kažu da se u ovim danima može naslutiti kakva će biti zima — magloviti Mratinci najavljuju promenljivo vreme, a vedri — oštru i hladnu zimu. Kaže se i da zima „dolazi sa Đurđicem, a odlazi sa Đurđevdanom“. Đurđic nema posebne običaje i slavi se kao i druge krsne slave: ako pada u mrsni dan, sprema se mrsna trpeza, a ako pada u sredu ili petak — posna.
BONUS VIDEO
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)