OD SUTRA POČINJU VUČJI DANI! Slavimo Đurđic, do 24. novembra nikako ne radite OVO!
Običaji se razlikuju po regionima.
Foto: youtube.com/printscreen
Period od Đurđica (16. novembar) do Mratindana (24. novembar) u srpskoj tradiciji poznat je kao Vučji dani, Mratinci ili Mratski dani. Smatralo se da u tom periodu Sveti Mrata „drži vukove u svojim rukama“, pa su ljudi poštovali stroge običaje kako bi zaštitili domove, imovinu i stoku od opasnosti zime.
Običaji se razlikuju po regionima. U Zapadnoj Srbiji pravila su bila najstroža: ništa se ne daje iz kuće, ne pere se veš, ne prede se vuna i ne radi se sa oštrim predmetima kako se ne bi „otvorila usta vuku“. U nekim selima oko Užica i Požege praktikovalo se žrtvovanje crnog pileta ili petla, koje se zakopavalo blizu praga radi zaštite doma. Žene nisu smele da tka ili šiju, jer se verovalo da to „provocira vukove“. Domaćini su često solili prag ili stoku za zaštitu.
U Šumadiji su običaji simboličniji: prvog dana se ništa ne pozajmljuje, deca se ne grde, a verovalo se da kakvo je vreme na Mratindan, takva će biti zima.
U Timočkoj Krajini i oko Bora neguje se običaj mratinskog ognja – veliki panj se pali na prvi dan Mratinaca, pepeo se posipa oko štala i torova kako bi se životinje zaštitile od vukova.
U Vojvodini su običaji blaži: ne daje se ništa iz kuće, ne započinju se veliki poslovi, stoka se ne kolje osim po potrebi, a u nekim mestima se izbegava odlazak u goste da se „vuk ne bi pozvao u kuću“.
U svim krajevima Srbije Mratinci imaju simboličnu ulogu – štite domaćinstvo i stoku od zime, a izreka „Ko ispoštuje Mratince, njega vuk ne dira“ i danas oslikava poštovanje ovih tradicija.
BONUS VIDEO
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)