MRAZ I SUŠA DESETKOVALI PRINOSE, CRNO NAM SE PIŠE: Stručnjaci upozoravaju da se pripremimo za još veće cene voća i povrća
Stručnjaci iz agroindustrije prognoziraju tešku godinu i sve skuplju hranu
Foto: Republika
Svi smo se krstili trešnjama od 1500 dinara, malinama i borovnicama od dve, ali kako stvari stoje moraćemo da se pripremimo za još veče cene voća, ali i povrća, i to ako ih bude.
Loše vremenske prilike i mraz u martu i aprilu desetkovali su rod voća, a sada se suša boje i ratari koji ovih dana gledaju u nebo nadajući se kiši koja bi možda spasila rod kukuruza.
Stručnjaci iz agroindustrije upozoravaju na tešku godinu i da možemo očekivati sve veće cene hrane, pre svega voća i povrća.
Vlasnici trgovinskih lanaca ukazuju da su već neko vreme prinuđeni da više uvoze, a po svemu sudeći i u narednom periodu moraće u većem procentu da se oslone na voće i povrće iz iniostranstva jer ga od domaćih poljoprivrednika neće biti dovoljno, piše Forbs Srbija.
Voće poskupelo 18 odsto
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u prvih pet meseci 2025. u odnosu na isti period 2024. godine, maloprodajne cene voća, svežeg i rashlađenog, povećane su 18,1%.
Statistika pokazuje da smo ove godine uvozili više voća i povrća, dok manje žitarica.
I poslednji podaci o očekivanoj proizvodnji pšenice, malina i višanja i zasejanim površinama kukuruza, suncokreta i soje (stanje na dan 23. maja 2025, RZS) nisu bili optimistični.
Kod proizvodnje malina, tada se očekivalo smanjenje proizvodnje u odnosu na prošlu godinu i to za 12,2%, a kod višanja za čak 42,3%.
Kod žitarica stvari stoje nešto bolje jer se očekuje da će proizvodnja biti za 24,3% viša u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj godini.
Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije ukazuje da su prolećne padavine i niske temperature u periodu cvetanja plodova smanjile prinose, pre svega voća.
Visoki troškovi proizvodnje i mali prinosi stvaraju pritisak na rast otkupnih cena koje su dvostruko veće u odnosu na prethodnu godinu.
MORAĆEMO DA UVOZIMO
Ovaj trend se može očekivati da će se preneti i na druge voćne vrste pa se može prognozirati rast cena voća i u narednim mesecima, kaže Stanić.
To neminovno vodi ka većem uvozu, pre svega iz zemalja regiona.
U prodavnici u Vrtlarskoj ulici u Zemunu, koja pripada Poljoprivrednom fakultetu, a u kojoj se već godinama može kupovati voće i povrće sa oglednog dobra Radmilovac, početkom ovog leta mnoge koji su navikli da se tu snabdevaju sačekale su prazne gajbice. Sporadično je bilo višanja, tek ponekad trešnje.
Ovih dana ima paradajza. Nebojša Grajić sa ovog poljoprivrednog dobra kaže da je jedino višnja rodila kao i ranijih godina. Ona je izgleda jedina izbegla posledice mraza.
Drugo voće nije bilo te sreće pa tako kajsiju ovog leta neće moći da uberu na ovom poljoprivrednom dobru.
Ni šljivama se ne nadaju se jer, kako kaže Grajić, mraz u martu kada je dva dana zaredom jutarnja temperatura bila sedam stepeni ispod nule, uništio je ove voćke koje su tada bile u fazi cvetanja ili zametnutog ploda.
- Trešnja je preživela, ali na 10 do 15 odsto roda nego inače. Imaćemo i nešto malo breskvi i nektarina – svega pet odsto od ukupnog roda inače - kaže sagovornik Forbes Srbija.
Foto: RINA

Na ovom dobru nadu polažu u vinovu lozu jer grožđe kasnije stiže i nije zahtevno za navodnjavanje, a i ne smeta mu toliko suša.
Kako stvari stoje, i proizvodnja meda biće upitna. Kako su imali problem sa uginućem pčela jer bagrem nije cvetao, ovih dana su skoro 60 košnica premestili u Banat na pašu suncokreta.
PREPOLOVLJEN ROPD JABUKE
Pad roda uticao je i na cene, pa su tako prošle godine trešnju u radnji u okviru Poljoprivrednog fakulteta prodavali po 300 dinara, ove godine po 700 dinara za kilogram. Višnje su prošle godine bile 150, a ove 250-350 dinara.
Kako kaže Grajić, prepolovljen će biti i rod jabuke pa će shodno tome u septembru ona imati cenu jaču za oko 30 odsto.
- Dobro se još drži paradajz jer je u plasteniku, ali je takođe skoro 30 odsto skuplji nego prošle godine - dodaje sagovornik.
Profesor na Katedri za menadžment u agrobiznisu Poljoprivrednog fakulteta Zoran Rajić ukazuje da je osim slabog prinosa i kvalitet nekih kultura vrlo upitan zbog visokih temperatura.
U problemu je malina, kojoj ne odgovara ovako visoka temperatura, a takođe i kupina koja je i prošle godine imala problema sa pojavom crva i ožegotine od sunca.
I šljiva je pod znakom pitanja, a uskoro bi trebalo da krene berba „čačanske lepotice“. Destilerije su spremne da plate oko 55 i 60 dinara za njen kilogram, kaže profesor.
BONUS VIDEO:
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)