POBIO SAM OVDE SRPSKU ZASTAVU I KRAJ NJE ĆU UMRETI: Pre 111 godina oslobođena Dušanova prestonica Prizren

Autor:

Vesti

03.11.2023

16:33

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Malobrojni, ali hrabri srpski odred pod komandom majora Selimira Ostojića, pokazao je da je sve moguće.

POBIO SAM OVDE SRPSKU ZASTAVU I KRAJ NJE ĆU UMRETI: Pre 111 godina oslobođena Dušanova prestonica Prizren

Foto: Wikipedia

Pobio sam srpsku zastavu u Prizrenu, ne odstupam i kraj nje ću umreti, bile su reči majora Selimira Ostojića (1875-1931.) koji je pre tačno 111 godina oslobodio prestonicu Dušanovog carstva. Srbija je četiri i po veka čekala taj dan i dočekala je da njena hrabra vojska dokaže da je sve moguće.

ARNAUTI SE RAZBEŽALI

Nakon velike pobede kod Kumanova, sve tri srpske armije ustremile su se na jug. Tako je Treća armija đenerala Božidara Jankovića zauzela Skoplje i nastavila prema Gostivaru i Tetovu, a Ibarska vojska preko Kosovske Mitrovice ka Peći u susret Crnogorcima.

Između su se nalazile malobrojne srpske snage kod Uroševca, ali su se Arnauti, kojima su Turci podelili 63.000 pušaka, razbežali kućama. Tako je već 29. oktobra major Selimir Ostojić oslobodio Suvu Reku. Već narednog dana kod njega su došli gradonačelnik Prizrena, viđeniji Srbi i prevodilac ruskog konzulata s molbom da srpske trupe uđu u Dušanov grad. Major Ostojić pod komandom je imao samo eskadron od 97 konjanika. Međutim, iz Prizrena je dobio izveštaje da arnautski prvaci pozivaju na oružje Ljumljane i druga plemena i da ih na to podstrekava austro-ugarski konzul. Istovremeno, srpsko stanovništvo Prizrena strahovalo je od pokolja.

Nije više bilo o čemu da se razmišlja. Major Ostojić dobio je dve pešadijske čete za pojačanje i smelo krenuo na Prizren. U grad je ušao s eskadronom konjice, a ostale snage je rasporedio na visovima, tako da Arnauti ne vide koliko ih je. Šatori su razapeti na sve strane, a vojnici su zapalili su više logorskih vatri nego što je njih samih bilo. Jedini top su vozili svuda oko grada, a trubači su svirali sa svih strana.

UPLAŠILI SE I TURCI

Ostojić je vešto proturao lažne vesti. Za liferanta je odredio Turčina i naredio mu da svakodnevno isporučuje 10.000 hlebova i tri tone mesa za vojsku koja se svakog časa očekuje. Međutim, 12 turskih bataljona s osam topova, koje su Crnogorci razbili kod Peći, povlačilo se pravo na Ostojićev odred. Prizrenski Arnauti su prestali da predaju oružje, ali su se posle premišljanja uplašili razaranja grada i poslali delegaciju kod Turaka. Komandant turskog odreda im je udovoljio, verovatno uplašen približavanjem glavnine srpske vojske u Metohiji, i odstupio u Albaniju.

Đeneral i gradonačelnik Subotice

Selimir Ostojić u Kraljevini SHS postao je đeneral. Nakon penzionisanja, postavljen je za gradonačelnika Subotice  1929., kada je kralj Aleksandar proglasio šestojanuarsku diktaturu.  Njegov kum je bio prethodni gradonačelnik Subotice Dragutin Stipić. Đeneral Ostojić preminuo je na dužnosti i sahranjen u Beogradu.

POKLIČ "DOGODINE U PRIZRENU" NASTAO NA CETINJU

Poklič "dogodine u Prizrenu" zaživeo je među Srbima i predstavlja veru da će se naša država i vojska vratiti na Kosovo i Metohiju. Prvi put uzviknuo ga je na Cetinju mitropolit crnogorsko-brdski Ilarion Roganović u obraćanju knjazu Nikoli Prvom Petroviću na Božić 1871. godine.

- Tvoj će glas, gospodaru, s visokoga Lovćena čuti i najudaljeniji Srbin i odazvaće ti se. U Prizrenu dogodine, dabogda, Božić slavili! Srpski narod Crne Gore povešće junački boj, koji će doneti konačno oslobođenje braći iz porobljenih srpskih krajeva. Živio gospodaru! Živjela sloboda srpska - poručio je mitropolit Ilarion, a njegove reči preneo je list "Crnogorac".

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

BONUS VIDEO

 

Komentari (0)

Loading