Socijalni radnik je posao budućnosti i njihovo vreme tek dolazi

Autor:

Vesti

19.09.2019

05:35

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Srbiji u ovom trenutku nedostaje čak 1.000 socijalnih radnika! Zbog toga je, tvrde mnogi, ovo zanimanje budućnosti. Ali ni oni koji se odluče za školovanje u oblasti okupacione terapije ili logopedije ne treba da brinu gde će se zaposliti po završetku studija jer su, ističu stručnjaci, i ova zanimanja veoma tražena u Srbiji i svetu.

RepublikaFoto: ST/Đ. KOJADINOVIĆ
Vladimir Ilić

NJIHOVO VREME TEK DOLAZI

- Ako pogledamo samo sistem socijalne zaštite - centre za socijalni rad i domove u našoj zemlji - tim ustanovama će u naredne četiri godine biti potrebno najmanje 1.000 socijalnih radnika. Nedostaje kadra u ovoj oblasti jer prirodnim odlivom kadra jedan broj socijalnih radnika odlazi u penziju, konstantno raste broj usluga na lokalnom nivou koji zahteva zaposlenog socijalnog radnika sa licencom, polovina stručnih radnika u centrima za socijalni rad moraju da budu diplomirani socijalni radnici, kao i zbog zabrane zapošljavanja u javnom sektoru koja je prethodno bila prisutna. Takođe, naš predlog je i da svaka škola, dom zdravlja, bolnica, vrtić, kasarna, stanica policije, kao i preduzeće koje zapošljava preko 100 radnika, mora da ima socijalnog radnika. Verujem da ćemo istrajati u ovoj nameri - objašnjava za Srpski telegraf prof. dr Vladimir Ilić, osnivač i direktor beogradske Visoke škole socijalnog rada.

Upravo u ovoj visokoškolskoj ustanovi akademci imaju priliku da se obrazuju za zanimanja čije vreme tek dolazi. Oni pohađaju osnovne i master akademske studije socijalnog rada i logopedije, kao i okupacione terapije - studijski program po kojem je Visoka škola socijalnog rada najspecifičnija jer je jedina u jugoistočnoj Evropi koja edukuje tu vrstu stručnjaka.

ILIĆ: Naš predlog je da svaka škola, bolnica, vrtić i preduzeće sa preko 100 radnika mora da ima socijalnog radnika

Ilić navodi i da statistika na evropskom i svetskom nivou predviđa da će se do 2022. godine u oblasti okupacione terapije otvoriti čak 32.800 radnih mesta, što svedoči o tome koliko će stručnjaci u ovoj oblasti uskoro biti traženi. Okupaciona terapija je socijalno-zdravstvena profesija usmerena na klijenta koja se bavi promovisanjem zdravlja i blagostanja kroz okupaciju. Često život zna da bude nepredvidiv i neočekivano pred ljude postavlja određene barijere koje ih onemogućavaju u sprovođenju svakodnevnih, a zapravo najbitnijih životnih aktivnosti.

Izdavaštvo, projekti...

Osim što se može pohvaliti profesorima sa bogatim praktičnim iskustvom, Visoka škola socijalnog rada osnovala je i Centar za izdavačku delatnost, Centar za međunarodnu saradnju, Centar za kontinuiranu edukaciju, Centar za razvoj karijere, Centar za nauku i istraživanja kako bi unapredila akademske studije i naučnoistraživački rad.

Od 2018. su izdavači časopisa Paradigma i zajedno sa Institutom za političke studije suizdavači časopisa Socijalna politika, ali i monografija, udžbenika, brojne stručne literature... Visokoškolska ustanova se može pohvaliti i realizacijom brojnih domaćih i stranih projekata, a 28. i 29. novembra 2019. godine škola organizuje, drugi po redu, međunarodni naučni skup Aktuelnosti u logopediji, okupacionoj terapiji i socijalnom radu - ALOS19.

- Ove aktivnosti nazivamo okupacije. Okupacije se odnose na svakodnevne aktivnosti koje osobe obavljaju, kojima ispunjavaju vreme i koje daju značenje i svrhu njihovom životu. Primarni cilj okupacione terapije je da omogući ljudima da učestvuju u aktivnostima svakodnevnog života. Okupacioni terapeuti postižu ovaj cilj radeći sa ljudima i zajednicama kako bi poboljšali njihovu sposobnost da se uključe u okupacije koje žele, koje su im potrebne ili se od njih očekuje da ih obavljaju. Takođe, okupacioni terapeuti modifikuju okupacije ili okruženja kako bi podržali okupacionu uključenost. Za razliku od svih drugih vrsta terapija, okupacioni terapeut sagledava sve aspekte svog klijenta, ostvaruje sa njim partnerski odnos na kojem se temelji dalji rad na razvoju onih sposobnosti koje omogućavaju izvršavanje aktivnosti koje su klijentu bitne - pojasnio je osnivač uskospecijalizovane visokoškolske ustanove koja ove godine upisuje treću generaciju studenata.

NEDOSTAJU I LOGOPEDI

Ilić ukazuje na činjenicu da trenutno u Srbiji na 20.000 stanovnika radi jedan logoped.

- U eri prebrzog razvoja savremenih tehnologija i ubrzanog tempa života evidentan je porast broja dece sa smetnjama u govoru. U tim slučajevima pomoć logopeda je neophodna, stoga su ovi stručnjaci izuzetno traženi, zbog čega neki otvaraju vrlo uspešne privatne prakse - ističe profesor sa dugogodišnjim profesionalnim iskustvom u oblasti socijalnog rada.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading