Šta povezuje Predraga Markovića i Aleksandra Čupića? Različite karijere, ali jedan upečatljiv detalj (FOTO)
Dok je Marković karijeru gradio u izdavaštvu, književnosti, kulturi i politici, Čupić dolazi iz akademske zajednice.
Foto: Antonio Ahel/M.P./ATAImages, TANJUG/NARODNA SKUPŠTINA SRBIJE/ MILOŠ MIŠKOV
Na čelu Narodne skupštine Republike Srbije tokom protekle dve decenije smenjivale su se ličnosti različitih generacija, obrazovanja i profesionalnih iskustava.
Među njima je bio i Predrag Marković, koji je parlamentom rukovodio od marta 2004. do februara 2007. godine, i Aleksandar Čupić, izabran za predsednika Skupštine 19. novembra 2026. godine.
Ko je do sada vodio Skupštinu?
Skupštinu Srbije do sada su vodili Slobodan Unković, Aleksandar Bakočević, Zoran Lilić, Zoran Aranđelović, Dragan Tomić, Dragan Maršićanin, Nataša Mićić, Predrag Marković, Tomislav Nikolić, Oliver Dulić, Slavica Đukić Dejanović, Nebojša Stefanović, Maja Gojković, Ivica Dačić, Vladimir Orlić, a palicu je od Ane Brnabić preuzeo Čupić.
Iako ih razdvaja skoro dve decenije, dvojicu predsednika parlamenta povezuje ista državna funkcija, ali i jedan upečatljiv detalj njihovog javnog izgleda – brada, koja je postala deo njihovog prepoznatljivog imidža.
Ipak, mnogo zanimljivije paralele kriju se u njihovim životnim pričama, profesionalnim biografijama i putevima koji su ih doveli do čela najvišeg predstavničkog tela u Srbiji.
Dok je Marković karijeru gradio u izdavaštvu, književnosti, kulturi i politici, Čupić dolazi iz akademske zajednice, gde je godinama radio kao univerzitetski nastavnik i naučnik.
Predrag Marković – od književnosti i izdavaštva do predsedničke funkcije
Predrag Marković izabran je za predsednika Narodne skupštine 4. marta 2004. godine, u šestom sazivu parlamenta. Na toj funkciji ostao je do februara 2007. godine.
Foto: M.P./ATAImages
Rođen je 1955. godine u Čepurama, u blizini Paraćina. Studirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, a stručno se usavršavao u oblastima istorije i kulture u Španiji.
Prepoznatljivost je izgradio kroz različite oblasti javnog života. Bavio se novinarstvom i izdavaštvom, uređivao više časopisa i bio jedan od osnivača izdavačke kuće "Stubovi kulture". Takođe je član PEN centra Srbije.
Njegov politički put obeležilo je osnivanje stranke G17 plus, a kasnije je učestvovao i u osnivanju Ujedinjenih regiona Srbije. Godine 2011. izabran je za ministra kulture, informisanja i informacionog društva.
Pažnju javnosti privlačili su njegov specifičan način izražavanja, neobična poređenja i pristup političkim i društvenim temama.
Njegov prepoznatljiv imidž nije se zasnivao samo na političkoj funkciji već i na spoju književnog, kulturnog i izdavačkog angažmana.
Sada živi daleko od očiju javnosti i ne daje izjave za medije.
Aleksandar Čupić – univerzitetski profesor koji je stigao na čelo parlamenta
Za razliku od Markovića, čija je karijera bila povezana sa kulturom, medijima i politikom, Aleksandar Čupić dolazi iz akademske zajednice.
TANJUG/NARODNA SKUPŠTINA SRBIJE/ MILOŠ MIŠKOV
TANJUG/NARODNA SKUPŠTINA SRBIJE/ MILOŠ MIŠKOV
TANJUG/NARODNA SKUPŠTINA SRBIJE/ MILOŠ MIŠKOV
TANJUG/NARODNA SKUPŠTINA SRBIJE/ MILOŠ MIŠKOV
TANJUG/NARODNA SKUPŠTINA SRBIJE/ MILOŠ MIŠKOV
Rođen je 1978. godine u Prokuplju, a docent je na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U svom naučnom i nastavnom radu bavi se poštanskim saobraćajem, mrežama, optimizacijom i primenom naprednih metoda odlučivanja.
Autor je i koautor više naučnih radova, a duže od dve decenije učestvuje u organizacionom odboru naučnog simpozijuma PosTel.
Njegov životni put obeležila je i odluka da se sa porodicom preseli iz Beograda u Sopot.
Tamo sa suprugom i šestoro dece vodi porodično domaćinstvo i bavi se organskom proizvodnjom.
Širu pažnju javnosti privukao je i gestom podrške studentima koji su pešačili ka Kragujevcu. Čupić je tada sa porodicom ugostio studente i obezbedio im prostor za odmor i prenoćište.
Njegov politički angažman povezan je sa studentskim pokretom i inicijativom Studentska lista – Studenti pobeđuju, na čijoj je listi postao narodni poslanik.
Za predsednika Narodne skupštine izabran je 19. novembra 2026. godine.
Brada kao zajednički detalj i deo prepoznatljivog javnog imidža
Pored iste državne funkcije, Predraga Markovića i Aleksandra Čupića povezuje i jedna zanimljiva vizuelna sličnost – brada, koja je kod obojice postala upečatljiv detalj njihovog izgleda.
Foto: TANJUG/NARODNA SKUPŠTINA SRBIJE/ MILOŠ MIŠKOV

Njihove fotografije i televizijski nastupi mogu privući pažnju upravo zbog ovog zajedničkog elementa.
Iako pripadaju različitim generacijama i imaju različite profesionalne biografije, brada predstavlja detalj koji ih vizuelno izdvaja među političkim i javnim ličnostima.
Foto: M.P./ATAImages
Naravno, sličnost u fizičkom izgledu ne znači da imaju iste navike, temperament ili karakter. Ipak, ovaj detalj daje dodatnu zanimljivost njihovom poređenju, posebno kada se posmatraju fotografije dvojice predsednika Skupštine iz različitih perioda.
Dve generacije i dva profesionalna puta
Razlike između Markovića i Čupića mnogo su izraženije kada se posmatraju njihove biografije i profesionalna iskustva.
Marković je na čelo parlamenta došao sa iskustvom u politici, izdavaštvu, novinarstvu i kulturi. Njegov javni identitet oblikovali su književni i kulturni angažman, političko delovanje i specifičan način komunikacije sa javnošću.
Čupić je, sa druge strane, pre ulaska u parlament izgradio karijeru u visokom obrazovanju i naučnom radu. Njegov životni put obuhvata univerzitetsku nastavu, istraživački rad, porodični život i angažman povezan sa studentskim pokretom.
Različite su i okolnosti u kojima su preuzeli funkciju predsednika Narodne skupštine.
Šta znači biti na čelu Narodne skupštine Srbije?
Predsednik parlamenta vodi skupštinske sednice, stara se o primeni Poslovnika, omogućava parlamentarnu raspravu i brine o radu skupštinskih tela. Njegova uloga podrazumeva i odgovornost za funkcionisanje institucije u kojoj se susreću različiti politički stavovi i interesi.
Zbog toga će se poređenje Predraga Markovića i Aleksandra Čupića najpotpunije sagledati kroz njihove konkretne rezultate, način vođenja sednica i odnos prema parlamentarnom radu.
Dva predsednika, dve generacije i dva različita profesionalna puta pokazuju koliko različita životna iskustva mogu dovesti do iste državne funkcije.
Budi deo Republika zajednice.
Komentari (0)