Šta se dešava s Beogradom čim padne jaka kiša? Prestonica talac svake oluje

Vesti

19.11.2026

13:30

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Gušimo se u vodi zbog betona i asfalta!

Šta se dešava s Beogradom čim padne jaka kiša? Prestonica talac svake oluje

Foto: ChatGPT/M.M.

Velike količine kiše ponovo su izazvale saobraćajni kolaps i probleme u više delova Srbije, a među najteže pogođenim područjima našao se i Beograd. Olujno nevreme koje je u sredu uveče zahvatilo okolinu Novog Sada, Sremske Mitrovice, Smederevske Palanke i prestonicu dovelo je do zadržavanja ogromnih količina vode na ulicama, otežanog kretanja vozila i potpunog zastoja saobraćaja na pojedinim lokacijama.

Međutim, ovakve situacije sve manje mogu da se posmatraju kao iznenađenje. Posebno kada je reč o Beogradu, koji je tokom prethodnih decenija izgubio veliki deo zelenih površina, dok su beton i asfalt prekrili sve veće delove grada.

Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Ratko Ristić objasnio je za Vreme da je prestonica u sredu uveče bila u kolapsu zbog ogromnih količina vode na kolovozima i paralisanog saobraćaja u pojedinim delovima grada.

Beograd ostao bez zelenih površina: Beton i asfalt preuzeli grad

Kao jedan od glavnih razloga za sve češće probleme tokom obilnih padavina Ristić navodi prekomernu urbanizaciju, naročito u centralnim delovima Beograda.

- U proteklih trideset godina uklonili smo nekoliko stotina hektara zelenih površina sa zemljištem, i to je sve prekriveno asfaltom i betonom - podseća Ristić. 

Kako objašnjava, vegetacija je ranije imala veoma važnu ulogu u zadržavanju kišnice. Drveće, trava i zemljište mogli su da apsorbuju značajan deo padavina i tako uspore njihovo oticanje prema kanalizacionoj mreži. Taj prirodni proces poznat je kao efekat intercepcije, odnosno zadržavanje padavina na lišću i četinarskim površinama pre nego što voda dospe do tla.

- To se zove efekat intercepcije, a ono što je prolazilo kroz krošnje, išlo je u zemljište. Sada toga više nema. Vegetacija i zemljište su jednostavno uklonjeni u velikoj meri iz centralnih beogradskih opština i sada padavine direktno otiču sa tih betonskih ili asfaltiranih površina u ono što bi trebalo da bude kišna kanalizacija.

Drugim rečima, tamo gde je nekada postojala prirodna površina koja je upijala vodu, danas se nalaze beton i asfalt.

Kišna kanalizacija nema dovoljno kapaciteta za velike padavine

Drugi veliki problem, prema rečima profesora Ristića, jeste nedovoljan kapacitet beogradske kišne kanalizacije. Sistem za odvođenje atmosferskih voda projektovan je pre više decenija, kada je grad imao drugačiju strukturu i znatno više zelenih površina. U međuvremenu su izgrađeni novi objekti, proširene saobraćajnice i smanjene površine koje prirodno upijaju kišnicu.

- Kada je to projektovano, uglavnom pre više decenija, to je možda moglo da prihvata sve silne padavinske vode, ali danas je to praktično nemoguće.

Profesor ukazao i na izostanak reakcije nadležnih službi

Kako navodi, tokom saobraćajnog kolapsa obilazio je nekoliko važnih lokacija u Beogradu, ali nije primetio prisustvo nadležnih službi koje bi pomogle u regulisanju saobraćaja i otklanjanju posledica padavina.

- Tokom zastoja u saobraćaju, a bio sam i na Novom Beogradu, na Autokomandi i na Slaviji - nigde nisam video ni policiju ni komunalnu miliciju, da makar malo regulišu saobraćaj. Naravno, nisam video ni ekipe JKP ‘Vodovod i kanalizacija’, koji formalno bi trebalo da pokušaju da otpuše kanalizacione odvode, da ispumpaju veće količine vode tamo gde ih ima - kaže.

Na kraju, profesor je izneo i veoma oštru ocenu sposobnosti prestonice da odgovori na ovakve vremenske izazove - mi kao grad nesposobni da se sočuvamo sa ovim problemom.

BONUS VIDEO:

 

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Komentari (0)

Loading

Najčitanije vesti iz rubrike

Najnovije vesti iz rubrike