"OVOG DATUMA KREĆE NAPAD!" Vojska se GOMILA, jedna tačka postaje BURE BARUTA, a STRAH od NAJGOREG raste!
Diplomatski pokušaji za mir traju, ali iranske vlasti ostaju nepopustljive po pitanju nuklearnih aktivnosti.
Foto: shutterstock_Checkin, Tanjug/AP/Vahid Salemi, Tanjug/AP/Tomer Neuberg, Tanjug/AP/Alex Brandon, shutterstock_Checkin, shutterstock_Alones
Barel nafte Brent u četvrtak oko podneva stajao je 114 dolara. Od 1. oktobra svaki se dan zatvara iznad 100 dolara, a 30. septembra bio je na 98,03. U februaru, pre napada američkog predsednika Donalda Trampa na Iran, prosek je bio 70,89 dolara.
Dizel, zbog čije je nestašice Tramp ublažio sankcije i otvorio put ruskom izvozu, ove sedmice je pojeftinio 5,69 odsto. Ali tona dizela i dalje košta oko 1.430 dolara, a 21. januara koštala je 685.
Tanjug/AP Photo/Alex Brandon
Tanjug/AP Photo/Alex Brandon
Tanjug/AP Photo/Alex Brandon
Tanjug/AP Photo/Alex Brandon
Tanjug/AP Photo/Alex Brandon
Tanjug/AP Photo/Alex Brandon
Tanjug/AP Photo/Alex Brandon
Havijer Blas, Blumbergov komentator, piše da tržište vidi samo dva ishoda: sporazum Irana i SAD ili dugotrajan sukob koji se pogoršava.
- Postoji, međutim, i treći mogući put: sadašnji zastoj postaje nova normalnost, večiti pat - gotovo da nam preti Blas.
Dodaje kako sve češće u četiri oka čuje da se neki lideri iz vrha svetske energetske industrije pripremaju upravo za taj scenario.
Italijanski Edison i deo južnoazijskih kupaca neće do kraja godine dobiti tečni prirodni gas (LNG) od Katar enerdžija, izvestio je ove sedmice Rojters.
Gas se u Evropi u četvrtak popeo na 97 evra po megavat-satu, gotovo najviše od decembra 2022, a januarski prosek bio je oko 27,6 evra. I to nije sve: cene energenata u svetu ove godine će porasti 32 odsto, snažnije nego što se očekivalo, objavila je u sredu Svetska banka.
Američka vojska spremna za veliki napad na Iran u roku od 96 sati
Sukob je, kako ga naziva i vrhovni vođa Modžtaba Hamnei, u stanju "ni rata ni mira“, a ni takvo stanje nije jeftino.
Rojters je u utorak, pozivajući se na neobjavljene podatke Pentagona, objavio da je američka vojska dosad potrošila više od 47 milijardi dolara, četvrtinu više od julske procene.
Wikimedia/AhmadKermani1979/khamenei.ir
Tanjug/ AP Hadi Mizban
Tanjug/AP Vahid Salemi
Tanjug/AP Vahid Salemi
Tanjug/ AP Francisco Seco
Tanjug/AP Vahid Salemi
Tanjug/AP Vahid Salemi
Za zamenu potrošene municije predviđeno je više od 29 milijardi, a u procenama nisu jasno uračunati ogromni izdaci za popravku američkih baza oštećenih iranskim raketama i bespilotnim letelicama.
Pentagon je 9. oktobra povećao i broj poginulih na 21, a ranjenih na 865. Krajem avgusta bilo ih je 18, odnosno 756.
Pozitivnih signala baš i nema. AP prenosi da je Vašington bliskoistočnim saveznicima poručio da budu spremni na moguće nastavljanje napada na Iran nakon izbora 3. novembra, ali i na iransku odmazdu usmerenu na njih same, uključujući udare na energetska postrojenja.
Donald Tramp, prema AP-ovim izvorima, još nije odlučio. U utorak je na predizbornom skupu u Laboku u Teksasu rekao da ga je neko "pitao kada će se završiti rat u Iranu.
- Kad god ja poželim. Biće vrlo brzo, ali moramo da ga završimo kako treba, sa potpunom i kompletnom, potpunom izjavom, oni nikada neće imati nuklearno oružje - izjavio je Tramp.
Rafael Mariano Grosi, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), u utorak je Savetu bezbednosti UN rekao da agencija od juna 2025. nije uočila nikakve pokušaje obnove iranskih nuklearnih postrojenja oštećenih u američkim i izraelskim napadima, što ne ide u prilog Trampovom opravdanju rata.
Ali Teheran inspektorima i dalje ne dozvoljava pristup većini lokacija, pa IAEA ne može da proveri ni sudbinu prethodno prijavljenih 440 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto.
Tramp preti, Hamnei traži ukidanje sankcija
SAD gomila snage u Zalivu, a ministar rata Pit Hegset i dalje potkopava komandne strukture. Kasno u sredu smenio je glavnog vojnog planera, general-potpukovnika Breta Silviju, šefa Odeljenja za strategiju i planove u Združenom generalštabu. Zamene nema.
Prema AP-u, razlog nije naveden, a CBS, pozivajući se na zvaničnika Pentagona, javlja da se tereti za odavanje poverljivih podataka o ratu. Silvija je drugi general kojeg je Hegset sklonio sa tog mesta, prethodnik Džozef Mekgi prošlog oktobra je nateran u penziju i jedan od dvadesetak generala i admirala koji su od Hegsetovog dolaska bili primorani da odu.
Teheran tvrdi da i dalje daje šansu diplomatiji. U ponedeljak su u Teheranu bili saudijski ministar odbrane, komandant pakistanskih oružanih snaga i šef turske obaveštajne službe, a razgovaralo se i o širenju sukoba na Jemen odakle predstavnici jemenskog pokreta Ansar Alah, poznatiji kao Huti, napadaju saudijsku naftnu infrastrukturu i aerodrome.
U utorak je Hamnei, koji se od početka rata ne pojavljuje u javnosti, ponovio da su prekid američke blokade iranskih luka i ukidanje sankcija preduslovi za pregovore, prenosi Jutarnji list.
Emirati su pozvali sukobljene strane na „mudrost i traženje političkih rešenja kako bi se smirile napetosti“.
Mudrosti u Vašingtonu nema već dugo, a sve je očiglednije da napušta i Teheran gde je vojna frakcija u vlasti ubeđena da će javnost izdržati sve udare na uslove života, iako je rijal za dva meseca izgubio oko četvrtinu vrednosti.
BONUS VIDEO:
Budi deo Republika zajednice.
Komentari (0)