EVROPA SE SPREMA ZA NAJGORE, FORMIRAN NOVI PAKT PET SILA NATO! Pravi se moćna armija dronova za odgovor Rusiji! (VIDEO)
Kraj skupog ratovanja,
Foto: Shutterstock/ultramansk/Serhii Yushkov /PX Media/e-crow/Pavlo Lys/Carsten Reisinger/sergey kolesnikov/Green Elk/Maxim Apryatin
Pet evropskih članica NATO najavilo je zajednički razvoj novih, jeftinijih autonomnih dronova, sa ciljem jačanja protivvazdušne odbrane i odgovora na bezbednosne izazove koji dolaze iz Rusije.
Ministri odbrane Nemačke, Francuske, Italije, Poljske i Velike Britanije, okupljeni u formatu E5, potpisali su u Krakovu deklaraciju o pokretanju inicijative LEAP, skraćeno od Low Cost Effectors and Autonomous Platforms. Plan je da proizvodnja dronova počne u roku od godinu dana.
- Zajedno, imamo neke od najboljih uređaja na celoj planeti za obaranje vazdušnih pretnji. Uvereni smo da je ovo prvi korak onoga što se nadamo da će biti niz inicijativa - rekao je Polard novinarima nakon sastanka.
Ova inicijativa dolazi u trenutku pojačane zabrinutosti za bezbednost evropskog neba, posle niza incidenata tokom prošle godine, od ruskih borbenih aviona iznad Estonije do rojeva dronova koji su ušli u poljski vazdušni prostor, prenosi Politiko. Iako su pretnje neutralisane, NATO je bio izložen kritikama zbog upotrebe skupih borbenih aviona za obaranje znatno jeftinijih dronova.
Plan razvoja novih sistema deo je šireg nastojanja evropskih zemalja da preuzmu veću odgovornost za sopstvenu bezbednost i ojačaju vojne kapacitete, u svetlu pritisaka predsednika SAD Donalda Trampa i sve izraženijih sumnji u dugoročnu posvećenost Vašingtona NATO savezu.
Poljski ministar odbrane Vladislav Kosiniak Kamiš ocenio je da je „Evropa motivisana da krene napred“ kada je reč o jačanju odbrane. Pet zemalja E5 poručilo je da želi da doprinese stvaranju, kako su naveli, "evropskijeg NATO“, kroz veću odgovornost za bezbednost kontinenta.
- NATO ostaje kamen temeljac kolektivne odbrane i spremni smo da preuzmemo veću odgovornost za bezbednost Evrope - navodi se u zajedničkoj izjavi posle sastanka u Krakovu. Države su se obavezale na dalje jačanje odvraćanja i odbrane kako bi se sprečila eventualna agresija Rusije i obezbedila sposobnost odgovora na širok spektar pretnji.
Na samitu u Hagu 2025. godine, pod pritiskom američke administracije, saveznice su se obavezale da izdvajanja za odbranu povećaju na pet odsto bruto domaćeg proizvoda. Članice E5 pozvale su na pravednu raspodelu tereta među saveznicima.
- Efikasni odgovori na trenutne pretnje i izazove zahtevaju proporcionalan doprinos saveznika. Radićemo na evropskijem NATO-u, jačajući spremnost evropske odbrane -navodi se u saopštenju, uz isticanje potrebe za jačanjem odbrambene industrije.
Poljska, kao najveća zemlja na istočnom krilu NATO i sused Rusije i Ukrajine, trenutno izdvaja 4,48 odsto BDP za odbranu i nalazi se među liderima po visini ulaganja, zajedno sa baltičkim državama. To je znatno više u odnosu na Francusku sa 2,05 odsto, Italiju sa 2,01 odsto i Španiju sa 2 odsto.
Poljski ministar odbrane pozvao je Španiju, Italiju i Francusku da povećaju izdvajanja, dok je šef nemačke diplomatije Johan Vadeful napore Pariza ocenio "nedovoljnim“. Francuska ministarka Katarin Vautrin istakla je da je Francuska u poslednjih deset godina udvostručila budžet za odbranu i da će nastaviti tim putem, podsećajući da su Sjedinjene Države pozvale evropske saveznike da preuzmu veću odgovornost za sopstvenu bezbednost.
Članice E5 osvrnule su se i na situaciju u Ukrajini, poručivši da svaki mirovni sporazum između Kijeva i Moskve mora biti praćen čvrstim bezbednosnim garancijama.
- Obezbeđivanje suvereniteta i dugoročne bezbednosti Ukrajine mora biti sastavni deo mirovnog sporazuma, a svako rešenje mora biti podržano snažnim bezbednosnim garancijama“, navodi se u saopštenju. Istaknuto je i da "snažne ukrajinske oružane snage predstavljaju prvu bezbednosnu garanciju mira u Ukrajini".
Francuska ministarka Vautrin naglasila je da bezbednost Evrope zavisi od uspostavljanja trajnog mira zasnovanog na poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, uz poruku da "prekid vatre ili mirovni sporazum nikada ne sme biti uvod u novu agresiju“.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus ocenio je da "samo maksimalni pritisak kroz sankcije, mere protiv ruske flote u senci i ukrajinski uspesi na bojnom polju mogu ubediti Putina da uzmakne“.
Bonus video:
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)