FINSKI PREDSEDNIK OTKRIO KADA ĆE SE DOGODITI PREKID RATA U UKRAJINI: Zelenski i Putin ne progovaraju, da li je ovaj datum realan?
On je kazao da koristi svoj dobar odnos sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, sa kojim redovno razgovara a povremeno igra i golf, da bi zastupao stav Ukrajine
Foto: Shutterstock/E. S. Nugraha/AXL/Melnikov Dmitriy/Alexandr Zagibalov, Tanjug/Russian Defense Ministry Press Service via AP, Freepik/tohamina 1/upklyak, Tanjug/Vladimir Smirnov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Prekid vatre u Ukrajini je malo verovatan pre proleća naredne godine, a evropski saveznici moraju da nastave da pružaju podršku toj zemlji uprkos korupcijskom skandalu koji je zahvatio Kijev, izjavio je danas predsednik Finske, Aleksandar Stub.
Stub je, govoreći za AP u vojnoj bazi severno od Helsinkija, rekao da će Evropi u međuvremenu biti potreban "sisu", što je finska reč koja znači izdržljivost, otpornost i hrabrost, da bi prebrodila zimske mesece, dok Rusija nastavlja svoje hibridne napade i informacioni rat širom kontinenta.
On je kazao da koristi svoj dobar odnos sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, sa kojim redovno razgovara a povremeno igra i golf, da bi zastupao stav Ukrajine.
- Mogu da objasnim predsedniku Trampu kroz šta je Finska prošla ili kako vidim situaciju na bojnom polju, ili kako se nosite sa Putinom. A onda, znate, ako prihvati jednu od deset ideja, to je dobro - rekao je Stub.
On je ukazao da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski treba brzo da se pozabavi optužbama za mito i proneveru, jer skandal ide na ruku Rusiji, ali je uprkos tome pozvao evropske lidere da razmotre povećanje finansijske i vojne podrške Kijevu, koji se, takođe, suočava sa postepenim napredovanjem Rusije na bojnom polju.
- Nisam baš optimističan u pogledu postizanja prekida vatre ili početka mirovnih pregovora, barem ove godine - ocenio je Stub, koji je dodao da bi bilo dobro da se "nešto pokrene" do marta.
Stub je u vojnoj bazi prisustvovao odbrambenoj obuci finskih dobrovoljaca, koji su vežbali evakuaciju ranjenih vojnika iz zone sukoba na niskim temperaturama.
Finska deli granicu od 1.340 kilometara sa Rusijom, a četrdesetih godina prošlog veka, nakon dva rata sa Rusijom, izgubila je oko deset odsto svoje teritorije od Moskve i pristala je da nakon Drugog svetskog rata postane vojno neutralna, što je promenjeno tek nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine, nakon čega su se Finci pridružili NATO-u.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)