VOJNA OSOVINA MOSKVE, PEKINGA, PJONGJANGA I TEHERANA NIJE SE OSTVARILA: Obnavlja se opasna trka u nuklearnom naoružanju

Ruska vojna osovina sa Kinom, Severnom Korejom i Iranom nije se ostvarila, navodi se u studiji o globalnom širenju oružja, koju je sproveo Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI). Istraživači su opisali obnavljanje opasne trke u nuklearnom naoružanju, ali ne veruju u vojnu koordinaciju između "osovine autoritarnih sila".

Iako izveštaj SIPRI napominje isporuke oružja Rusiji iz Severne Koreje i Irana, kao i geopolitičke tenzije između Zapada i Rusije sa Kinom, naglašava da su pretpostavke o stvaranju vojne osovine Kina-Rusija-Severna Koreja-Iran preuveličane. Ipak, SIPRI napominje da američki predsednik, Donald Tramp, može gurnuti ove zemlje ka zbližavanju i da njegova administracija deli "sfere uticaja". Tramp, navodno, može da se složi sa Kinom i Rusijom o podeli regiona sveta, ali može da dovede svet do još veće globalne nestabilnosti, napominje SIPRI.

Rusija i Sjedinjene Države zajedno poseduju približno 90% celokupnog nuklearnog oružja. Prethodnih godina, Rusija i Sjedinjene Države su demontirale zastarele bojeve glave, prestižući raspoređivanje novih. Kao rezultat toga, globalni arsenal nuklearnog oružja se smanjuje. Međutim, Kina se izdvaja iz mase, povećavajući svoje zalihe najbržim tempom i, prema procenama SIPRI, ima 600 nuklearnih bojevih glava. Od 2023. godine, njen nuklearni arsenal raste brzinom od 100 novih bojevih glava godišnje. Do kraja decenije, možda neće imati manje interkontinentalnih balističkih raketa od Rusije ili Sjedinjenih Država. Do 2035. godine, Kina može dostići maksimalni prognozirani broj bojevih glava - 1.500 komada, što će biti oko trećina trenutnih zaliha Rusije i Sjedinjenih Država.

Takva brzina popunjavanja arsenala mogla bi da promene paritet u raspodeli nuklearnog oružja između zemalja NATO i vojne osovine sa Rusijom, Kinom i Severnom Korejom. NATO i njegovi saveznici (Sjedinjene Države, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Izrael) trenutno imaju 5.933 bojeve glave, dok Rusija, Kina i Severna Koreja imaju 6.230.

Skoro svih devet država sa nuklearnim oružjem koje su u trci u naoružanju – Sjedinjene Američke Države, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Severna Koreja i Izrael – ubrzale su svoje programe modernizacije nuklearnog oružja, u 2024. godini. U januaru 2025. godine, u svetu je bilo približno 12.241 bojevih glava, od kojih se 9.614 nalazilo u vojnim skladištima. Oko 3.912 ovih bojevih glava bilo je raspoređeno na raketama i avionima. Oko 2.100 bojevih glava je raspoređeno na balističkim raketama. Rusija, Sjedinjene Američke Države i Kina drže rakete sa nuklearnim bojevim glavama u stanju visoke pripravnosti.

Ukoliko se ne postigne novi sporazum o smanjenju zaliha, broj bojevih glava raspoređenih na raketama će se verovatno povećati, nakon isteka novog START sporazuma, u ​​februaru 2026. godine.

- Era smanjenja broja nuklearnog oružja, širom sveta, koja je trajala od kraja Hladnog rata bliži se kraju. Vidimo jasan trend ka rastućem nuklearnom arsenalu, eskalaciji nuklearne retorike i napuštanju sporazuma o kontroli naoružanja - rekao je Hans Kristensen, istraživač-saradnik u SIPRI programu za oružje za masovno uništenje.