CUNAMI PRETI AMERICI! Naučnici u paničnom strahu: Ako udari zemljotres NA HILJADE LJUDI PROGUTAĆE TALAS VISOK TRI METRA, evo i kada!

Autor: Republika

Svet

10.02.2022

10:15

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Vašingtonski geološki centar strahuje da bi u narednih 50 godina mogla da se dogodi katastrofa koje neće biti pošteđeno ogromno prostranstvo SAD.

CUNAMI PRETI AMERICI! Naučnici u paničnom strahu: Ako udari zemljotres NA HILJADE LJUDI PROGUTAĆE TALAS VISOK TRI METRA, evo i kada!

Foto: Tanjug/AP/Printscreen

Posledice razornog udara bi mogle da budu nesagledive

Zastrašujuće upozorenje naučnika prestravilo je čitav svet nakon što su iznesena uveravanja da bi američki kontinenent mogao da pogodi razorni zemljotres jačine devet stepeni po Rihterovoj skali, koji bi zatim pokrenuo cunami visine i do tri metra, a koji bi potom potopio ogromne delove Zapadne obale SAD i usmrtio na hiljade ljudi. 

Kako je istaknuto, pod vodom bi ostale države Vašington i Oregon, a ne bi bila pošteđena ni niža prostranstva Severne Kalifornije, koja bi mogla da nestanu s lica zemlje za svega 15 minuta.  

Istraživači su izdali jezivo upozorenje da su šanse za megapotres na rasedu Kaskadija u narednih 50 godina jedan prema devet. Međutim, verovatnoća blažeg, ali ipak  veoma snažnog zemljotresa je takođe jedan od tri - prenosi Njujork tajms.

Zona Kaskadija je, inače, rased takozvanog mega potiska koji se nalazi otprilike 120 kilometara od obale i ide od rta Mendosino u Kaliforniji, pa sve do Britanske Kolumbije. Proteže se više od 965 kilometara paralelno sa obalom Pacifika SAD. Rased sadrži sloj zemljine kore na dnu okeana koji se pomera i povlači ispod Severnoameričke ploče, koja pokriva ceo kontinent. Poznato je da te vrste raseda izazivaju najveće poznate zemljotrese na planeti.

- Svakog dana, u proseku, oni se pomeraju zajedno otprilike brzinom rasta noktiju - rekla je za Tajms Korina Alen, glavni geolog za opasnosti u državi Vašington.

Prema njenim rečima, zemljotresi su verovatniji svake naredne godine nakon što se dogode prvi put, pa zato u SAD raste strah da je novi udar veoma blizu. 

Prošlog meseca, stručnjaci iz Vašingtonskog geološkog zavoda objavili su novu studiju i mape koje pokazuju procenu katastrofalnog uticaja velikog zemljotresa na rasednoj liniji na severozapad Pacifika. Model je pokazao da bi 70.000 ljudi verovatno bilo u nižim područjima u trenutku kada bi ih zapljusnuo ogromni talas, te da čak 32.000 njih ne bi imalo šanse da se domogne viših područja u roku od 15 meseta koliko bi vodi trebalo da prekrije čitavo ugroženo područje. 

Istraživanje pokazuje da bi talas bio podjednako razoran i u Oregonu, gde bi u trenu moglo da strada između 5.000 i 20.000 ljudi. 

Foto: Printscreen

Mapa udara talasa, koju je kreirao Vašingtonski geološki centar 

Mapa Vašingtona je pokazala da bi niže priobalne zajednice mogle da ostanu ispod vode dubine od devet, pa do čak 30 metara, u zavisnosti od oblasti.

- Visina od oko 30 metara mogla bi da prekrije područje do plaže Jelou benks u Olimpijskom nacionalnom parku - navode istraživači. 

Takođe, prema njihovom modelu, očekuje se da bi dubina vode nakon cunamija na kopnu duž obale Pacifika mogla da dotigne 18 metara. 

- Ljudi čuju za talase od 30 do 90 centimetara i misle da to nije velika stvar, međutim, u pitanju su ozbiljno visoki talasi. A zamislite šta je onda tri metra - rekao je Harold Tobin, koji je decenijama proučavao rasede i cunamije.

- To nije ista stvar. Cunami je nalet vode... kao plima koja dolazi. I kreće se mnogo brže nego što možete da ga prebegnete - podsetio je on. 

 


Mape su takođe pokazale koliko će brzo nadolazeća voda potopiti ove oblasti.

- Studija je otkrila da će prvi talasi cunamija doći do La Puša u roku od 10 minuta od početka zemljotresa, a vrh će dostići mnoge lokacije duž obale Pacifika za 30 minuta. Prvi rastući talasi cunamija takođe putuju u moreuz Huan de Fuka, dostižući Luku Anđeles oko sat vremena nakon zemljotresa - navodi britanski San.

Model, međutim, ne uzima u obzir faze plime ili lokalne cunamije izazvane klizištima usled zemljotresa. 

Inače, poslednje "pucanje" pukotine Kaskadije dogodilo se pre 321 godinu, a stručnjaci procenjuju 10 do 17 odsto šanse da Vašington doživi još jednu u narednih 50 godina, prema Vašingtonskom Odeljenju za prirodne resurse.

Nova studija je sprovedena kako bi se pomoglo u razvoju planova pripreme i reagovanja za ona područja duž obale na koja bi zemljotres i cunami u Kaskadiji uticali.

- Neće biti vremena da naše priobalne zajednice reaguju nakon velikog zemljotresa, tako da je od vitalnog značaja da obezbedimo ove detaljne modele i zaštitimo naše zajednice kada, i ako, dođe do sledećeg mega-potresa u Kaskadiji - rekla je komesarka za javnost Vahingtona, Hilari Franc.

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading