PUTIN UBRZANO GRADI MOĆNU VOJNU SILU! Sprema se za VELIKI RAT, nema nameru da prepusti Zapadu ni pedalj

Svet

21.08.2025

10:43

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Nema nameru da popusti.

PUTIN UBRZANO GRADI MOĆNU VOJNU SILU! Sprema se za VELIKI RAT, nema nameru da prepusti Zapadu ni pedalj

Foto: Shutterstock/BGStock72/Dmitriy Kandinskiy/travelarium.ph/Kuleshov Oleg, Wikimedia Oleg V. Belyakov - AirTeamImages GNU FDL, Russian Defense Ministry Press Service via AP, File, AP Mikhail Metzel

Od 2014., a posebno nakon invazije na Ukrajinu 2022, Rusija je intenzivirala militarizaciju regiona, modernizujući svoje baze i Severnu flotu na poluostrvu Koli, domu strateških nuklearnih podmornica.

Prošlog meseca Rusija je održala masovne vojne vežbe na Arktiku, području od posebnog značaja za predsednika Vladimira Putina.

U vežbi, nazvanoj "Julska oluja" učestvovalo je 150 brodova, 15.000 vojnika, više od 120 aviona i 10 obalskih raketnih sistema, koji su korišćeni za vežbanje protivraketne i protivpodmorničke odbrane, obezbeđivanje plovnih puteva i testiranje novih tehnologija, uključujući dronove.

Pomorska parada nije održana zbog mogućeg napada ukrajinskih dronova. Ruski portal Sputnjik piše da je naglasak ovogodišnje vežbe na demonstriranju moći i spremnosti Rusije da zaštiti svoje pomorske teritorije, luke i baze.

Arktik kao geopolitičko bojište

Arktik je posebno važan predsedniku Vladimiru Putinu, i pre leta je naredio da se u narednom trogodišnjem budžetu za nacionalne projekte uključi razvoj Arktika, sa akcentom na bolje saobraćajne i transportne veze. Arktik se, uz pomoć Trampovih pretnji da će kupiti ili anektirati Grenland, vratio u fokus interesovanja velikih sila nakon kratkog zatišja.

Region koji obuhvata Arktički okean i okolna područja dugo je bio predmet sporazuma između osam država s teritorijom unutar Arktičkog kruga (Rusija, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Norveška, Danska preko Grenlanda, Finska, Švedska i Island). Nije bilo većih trvenja.

Klimatske promene su počele dramatično da menjaju Arktik, čineći ga pristupačnijim za ekonomske aktivnosti. Led se topi brzinom nekoliko puta većom od globalnog proseka, otvarajući nove brodske rute (kao što su Severni morski put i Severozapadni prolaz) i čineći resurse poput nafte, gasa i retkih minerala pristupačnijim.

Procenjuje se da Arktik sadrži oko 22% neotkrivenih svetskih resursa nafte i gasa. Rusija je najveća arktička sila, kontrolišući preko 53% arktičke obale i smatrajući je ključnim elementom nacionalne bezbednosti i ekonomskog razvoja, posebno kroz Severni morski put i eksploataciju resursa.

Za Trampovu administraciju Arktik takođe postaje pitanje strateške nacionalne odbrane. SAD trenutno zaostaju u infrastrukturi (samo dva ledolomca u poređenju sa ruskih 40), ali planiraju da brzo izgrade 30 novih. SAD takođe vide Arktik kao prostor za suprotstavljanje ruskom i kineskom uticaju.

Nova trka velikih sila

Novi igrač na Arktiku je Kina. Iako nije arktička država i samo privremeni član Arktičkog saveta, Kina sebe naziva "bliskoarktičkom državom" i ulaže u naučna istraživanja, infrastrukturu i energetske projekte, posebno u saradnji sa Rusijom.

Kineski interesi su usmereni na Severni morski put, što bi smanjilo troškove transporta između Azije i Evrope i omogućilo pristup resursima kao što su retki zemni metali. Prisustvo Kine izaziva zabrinutost među zapadnim silama zbog potencijalnih bezbednosnih implikacija, kao što je dvostruka upotreba infrastrukture.

Do sada su sporovi oko Arktika uglavnom rešavani mirnim putem. Prava prekretnica došla je nakon ruske invazije na Ukrajinu i kasnijeg ulaska Finske i Švedske u NATO. Sedam od osam arktičkih država sada je u NATO, sve, osim Rusije.

- Arktik je postao pozornica za militarizaciju više nego ikad. Nemoguće je zamisliti realnu bezbednosnu saradnju sa Rusijom u doglednoj budućnosti. Došlo je do potpunog sloma poverenja i protokola – objasnio je Loson Brigam, profesor na Univerzitetu Aljaske u Ferbenksu.

CSIS, Centar za strateške i međunarodne studije iz Vašingtona, u svom izveštaju navodi da je jasno da Rusija ima dugoročni strateški plan za Arktik, uključujući i naoružavanje, jer dominaciju u ovom delu sveta vidi kao osnovu svoje buduće strateške bezbednosti.

U celu priču se uključila i Nemačka, koja planira da pošalje vojne brodove za kontrolu arktičkih voda do kraja 2025. godine. Ovu odluku objavio je ministar odbrane Boris Pistorijus 30. juna tokom posete Danskoj.

– Pomorske pretnje se povećavaju… Rusija militarizuje Arktik. Sve više ruskih podmornica je prisutno u tom području – rekao je Pistorijus.

Zemlje NATO-a se pripremaju, ali je to presporo i nije da neće dostići ruski vojni potencijal u zoni oko Arktika, ali razlika bi mogla biti i veća, kaže Niklas Granholm iz Švedske agencije za istraživanje odbrane:

– Rusija ima ogromnu geostratešku prednost na Arktiku zbog svoje obale, infrastrukture i decenija iskustva u regionu. Njihova Severna flota, modernizovane baze i flota ledolomaca im omogućavaju da dominiraju – rekao je on.

Analitičari smatraju da je pravi rat na Arktiku malo verovatan u bliskoj budućnosti jer bi bio izuzetno skup i logistički težak. Ali tenzije, incidenti i pretnje će se povećavati.

Čitavu trenutnu situaciju oko Arktika sumirao je Andreas Osthagen iz Arktičkog instituta u Norveškoj:

– Rusko ponašanje u Ukrajini prelilo se na Arktik. Iako je eskalacija malo verovatna, više nismo u političkom vakuumu. Arktik je sada geopolitička realnost. Tržište interesa – zaključio je on.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading