NAPAD NA IRAN SAMO DIMNA ZAVESA! Ovo su prave mete Vašingtona

Svet

23.06.2025

01:30

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Amerika uopšte nije zainteresovana za Iran.

NAPAD NA IRAN SAMO DIMNA ZAVESA! Ovo su prave mete Vašingtona

Foto: Tanjug/AP Photo/Manuel Balce Ceneta, shutterstock/zef art/hapelinium/Vitalii Vodolazskyi

Dok svet motri na napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, raspored američkih trupa i strateških tačaka otkriva moguće paralelne planove – konkretnije, ozbiljnu pripremu za vojnu eskalaciju u jugoistočnoj Aziji, tačnije u Mjanmaru.

Američke snage pozicionirane na više frontova

Uoči napada na iranske ciljeve, SAD su ušle u ozbiljnu fazu vojnih priprema. U bazi Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji, trenutno se nalazi čak 22 tankera KC-135 i 10 teretnih aviona C-130.

Pored toga, najmanje osam C-17 Globemaster III letelica je raspoređeno na drugim lokacijama u regionu. Istovremeno, baza Gvam u Tihom okeanu dobila je pojačanje u vidu B-2 Spirit bombardera, dok su na bazi Dijego Garsija u Indijskom okeanu zabeležene zamene aviona B-2 za dugometne bombardere B-52 Stratofortress.

Ova razmeštanja pokazuju da pripreme za intervenciju nisu bile isključivo fokusirane na Bliski istok.

Geografski ključ: Iran ili Mjanmar?

Baza Dijego Garsija, iako idealna za udare na Iran, nalazi se na jednakim udaljenostima od drugih geopolitički važnih lokacija, poput Pakistana i Mjanmara.

Razdaljina od juga Irana je oko 3.800 km, dok je do Karačija u Pakistanu oko 3.600 km, a do juga Mjanmara oko 3.550 km.

Baza Gvam, pak, pruža daleko bolji pristup azijsko-tihookeanskoj regiji – udaljena je 2.400 km od Japana, 2.200 od Filipina i 2.600 km od Tajvana. Ove brojke govore u prilog tvrdnji da američke vojne snage nisu raspoređene samo radi Irana.

Mjanmar: Sledeće žarište u pripremi?

U poslednjih desetak dana, Bangladeš je dao podršku američkom predlogu za formiranje tzv. humanitarnog koridora ka Mjanmaru, što je dodatno pojačalo sumnje u istinske namere SAD.

Iako su političke izjave bile obazrivo pozitivne, vojska Bangladeša osudila je plan, nazivajući ga pretnjom nacionalnom suverenitetu i okarakterisala kao "krvavi projekat". Planirani koridor povezao bi Bangladeš sa teritorijama pod kontrolom pobunjeničke Armije Arakana, koja pripada širem savezu FPNCC.

Prema procurelim informacijama, borci iz ove koalicije prošli su obuku od strane britanskih vojnih instruktora tokom prošle godine.

Humanitarni koridor ili logistička ruta za rat?

Indikativno je da se u pregovorima sa Bangladešom nisu pojavile humanitarne organizacije, već delegacija američke Pacifičke armije (USARPAC), što pojačava sumnje da se iza humanitarne fasade krije vojna operacija podrške pobunjenicima.

Takav koridor bi omogućio konstantno snabdevanje pobunjeničkih snaga u Mjanmaru, koje se bore protiv centralne vlasti, čime bi se dodatno destabilizovao region.

Skrivena agenda Vašingtona

Sve ovo ukazuje na mogućnost da je konflikt sa Iranom samo izgovor za znatno širu geostratešku operaciju.

U scenariju gde sukob sa Iranom splasne, američke snage lako se mogu preusmeriti ka jugoistočnoj Aziji, i to bez većih operativnih promena.

Nova faza američke strategije?

Dok javnost ostaje fokusirana na napetosti sa Teheranom, sve ukazuje da SAD simultano planiraju vojne manevre i u Aziji, koristeći krizu u Iranu kao paravan.

Ako se ovaj scenario potvrdi, svet bi mogao da se suoči sa još jednim konfliktnim žarištem, ovoga puta u Mjanmaru, pod plaštom humanitarne misije.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading