KAKO PIROĆANCI PRETVARAJU TRADICIJU U OZBILJAN PROFIT? Magarci sve traženija roba - kada vidite RAČUNICU, biće vam jasno!
Porodici Ivanov iz Pirota magarci omogućavaju da živi od seoskog turizma i prodaje mleka, dok istovremeno čuvaju tradiciju i pružaju životinjama dostojanstvenu starost.
Foto: shutterstock/Geza Farkas/New Africa/Miljan Zivkovic
U pogledu smeštaja i ishrane, generalno uzgoja, magarci ne iziskuju mnogo novca, a njihovo mleko predstavlja sjajan izbor za sve koji žele da se bave ovim vidom stočarstva.
Poslednjih godina magarci dobijaju i nove uloge. Na farmama širom Srbije razvijaju se proizvodnja magarećeg mleka, agro-turizam, pa čak i hipoterapija – druženje dece sa magarcima radi bolje socijalizacije i povezivanja sa prirodom.
Jedna od ovih farmi je i imanje porodice Ivanov iz Pirota – Sergeja i Jovanke, koji se uzgojem magaraca bave od 2005. godine.
– Supruga Jovanka i ja smo te godine kupili prvu magaricu, sa puletom, i tako krenuli. Došli smo do deset magarica, a od 2008. godine, nakon što smo prvo mleko koristili samo za sopstvene potrebe, mleko postaje primarni izvor prihoda za naše gazdinstvo. Poslednjih deset godina, upravo se time bavimo – rekao je Sergej Ivanov u ranijoj izjavi za Bizportal.
Foto: pixabay.com

Magareće mleko – isplativa investicija
Po rečima Ivanova, uzgoj magaraca i prodaja mleka je višestruko isplativ posao, ali je teško precizno odrediti zaradu:
– Nekom dve-tri magarice donesu zadovoljavajuću zaradu, a neko ni sa pedeset neće biti zadovoljan. Računa se po grubom pravilu: jedna priplodna magarica se opuli svake druge godine, i prosečno daje 80 litara mleka po životinji u tom periodu, što znači 40 litara godišnje – objasnio je Ivanov.
Magareće mleko je nutritivno izuzetno vredno i po sastavu najbliže majčinom mleku. Cena je visoka – porodica Ivanov prodaje mleko po 3.600 dinara po litru, dok drugi proizvođači traže i do 5.000 ili čak 7.000 dinara. Po jednoj magarici bruto prihod iznosi oko 1.200 evra godišnje, dok godišnji trošak održavanja iznosi oko 300 evra.
– Deo mleka prodajemo preko lokalne mlekare koja ga distribuira u Beograd, dok ostatak prodajemo direktno na gazdinstvu. Ljudi žele da vide proizvodnju i uvere se da se sve proizvodi po standardima i higijenskim normama – dodao je Ivanov.
Poštovanje životinja i dostojanstvena starost
Na svom imanju Ivanovi trenutno imaju 130 životinja različite starosne dobi. Magarce koji završe reproduktivni ciklus zadržavaju i ne prodaju ih za klanje:
– Želimo im pružiti dostojanstvenu starost, jer su nas hranile svojim mlekom. Ovo nije samo posao, već odnos prema životinjama – rekao je Ivanov.
Magarci nisu zahtevni – hrane se senom, detelinom, ovsom i mekinjama, a Ivanovi dodatno dodaju suplemente i sol kako bi životinje bile zdrave i vitalne.
– Veći deo hrane kupujemo, a deo proizvodimo sami. Ako neko ima dovoljno pašnjaka i prostor, ovaj posao može biti veoma interesantan i isplativ. Mi se nismo pokajali i svako ko može, trebalo bi da se upusti u ovaj vid proizvodnje – zaključio je Ivanov.
Subvencije države
Država nudi subvencije za uzgoj magaraca, što može pokriti deo troškova hrane.
– Prošle godine smo dobijali po 10.000 dinara po magarici. Podsticaji su dobrodošli, ali nikako ne bi smeli da budu jedini motiv za bavljenje ovim poslom – kazao je Ivanov.
BONUS VIDEO
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)