Siniša Mali: Srbija na dobrom putu, nastavljamo sa reformama


IZVOR: Republika - 08.08.2018 | 10:20


Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da se Srbija nalazi na dobrom putu i da makroekonomski rezultati daju za pravo da se nastavi sa dosadašnjom odgovornom ekonomskom politikom. On je dodao da uvek ima prostora za napredak, zbog čega se spovode dalje reforme koje će olakšati rad privredi i podići kvalitet života svih građana.

Foto: Tanjug/T. VALIČ

Siniša Mali

Siniša Mali je, gostujući na televiziji Pink, rekao da se Srbija nalazi među tri zemlje u Evropi, sa stopom privrednog rasta od 4,5 odsto u prvih šest meseci ove godine.

- Mi smo jedna od tri zemlje u Evropi sa tako visokom stopom rasta naše ekonomije. To je najveća stopa rasta u poslednjih deset godina. Za nas je najvažnije da se ta promena vidi, da je građani prepoznaju i da znaju koji je njen značaj za ukupni kvalitet njihovog života - rekao je ministar i dodao da je sada najveći izazov da se sa ovim pozitivnim trendovima nastavi.

Foto: pixabay.com

Ministar je naglasio da ga naročito ohrabruju podaci koji ukazuju na diverzifikaciju privrednog rasta, što zapravo znači da je vidljiv privredni rast u više privrednih oblasti.

- Imamo povećanje rasta građevinske industrije od 25 odsto u odnosu na isti period prošle godine. To znači da su pokrenute obimne investicije, gradimo autoputeve, rekonstruišu se pruge, grade se stanovi. Prerađivačka industrija je takođe porasla, kao i poljoprivreda. Turizam ima rast od 12,9 odsto. Samo izvoz u okviru IT industrije dostigao je rast od 30 odsto - naglasio je Siniša Mali.

- Dakle, naša ekonomija stabilno raste u svim segmentima, što je dobar znak i daje nam sigurnost za predviđanja za naredni period - dodao je on, i izrazio uverenje da do kraja godine BDP može da bude i veći.

Prema njegovim rečima, drugi dobar pokazatelj je stanje u našem budžetu. 

- Osim što smo uspeli da ostvarimo suficit u budžetu od 49,1 milijardi dinara, u prvih 7 meseci tekuće godine ukupno smo otplatili kredita, zajedno sa pratećim kamatama, u vrednosti od oko 370 milijardi dinara, što je negde oko 3,1 milijardu evra - kazao je ministar finansija.

Mali: Borićemo se da svakom pojedincu bude bolje. Da li u Kruševcu, Novom Sadu ili Nišu... To je politika koja u fokus stavlja čoveka, njegov bolji život i potrebe

Siniša Mali je rekao i da je podatak o smanjenju nezaposlenosti sa 25,9 odsto od pre par godina na današnjih 13 do 14 odsto, pokazatelj da je bila ispravna strategija da što više sugrađana ima primanja, te da se sada polako otvara prostor za povećanje plata. 

- Znam da ima ljudi koji teško žive, ali naša strategija od pre par godina je bila da oni koji nemaju posao, da ga dobiju, makar i sa nižim primanjima, a sada radimo na tome da obezbedimo uslove da se te plate povećaju - kaže on, i podseća da je međugodišnji nominalni rast prosečnih plata (maj 2017/maj 2018) 6,9 odsto.

Ministar je podsetio da je najteži deo reformi iza nas, ali da postoji još stvari koje treba da se urade. Zbog toga će sa MMF-om u septembru biti reči, ne samo o penzijama i platama, već kako da našu ekonomiju, koja je sve jača, napravimo još konkurentnijom. 

Foto: youtube.com/Juan Manuel Herrera

Zgrada MMF-a

Govoreći o daljim reformama, ministar je podsetio da će u fokusu biti privreda, te je najavio dalje smanjenje nekih poreskih nameta i usvajanje zakona o naknadama, a sve sa ciljem da se povećaju investicije i broj radnih mesta. 

Sa MMF-om će se razgovarati o daljoj reformi privrede, reformi javnih institucija, reformi javnih preduzeća, to su sve reforme koje treba uraditi da bi se podržala privreda, rekao je on.

- Očekuje nas povećanje plata i penzija do kraja godine, a sa konkretnim ciframa izaći ćemo u septembru, nakon dolaska delegacije MMF-a. Građani treba da očekuju dobre vesti, zato što smo kroz teške mere došli do suficita u budžetu - objasnio je ministar. 

On je ponovio da je strpljiva i hrabra politika dovela i do toga da Srbija ima stabilnu monetarnu politiku. Kurs je stabilan, inflacija se kreće u predviđenim okvirima i sve to omogućava finansijsku stabilnost građana i privrede.

Prema njegovim rečima, udeo javnog duga u ukupnom BDP-u je 59,6 odsto i bitno je da je preokrenuta ta trajektorija, a do kraja godine se očekuje dalje smanjenje učešća javnog duga u BDP-u.