Gasna kriza u Evropi potencijalna opasnost za energetsku bezbednost Srbije


IZVOR: Republika - 24.09.2019 | 12:19


Predsednik Srpske lige Aleksandar Đurđev u razgovoru za "Srpski telegraf" otkriva da li nas očekuje gasna kriza početkom iduće godine, ko bi mogli biti dobitnici te krize i šta to znači za Srbiju.

Foto: Medija centar Beograd

Aleksandar Đurđev
  • Zašto su Huti izveli napad dronovima na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji baš u ovo doba godine? Da li se iza toga možda kriju interesi određenih prodavaca na tržištu nafte i gasa? 

- Kao i uvek, kada imamo akciju koja izaziva globalnu reakciju, neko će profitirati, a neko biti na gubitku. Takav je slučaj i sa ovim napadom. Možemo spekulisati o tome kojim interesnim grupama je odgovaralo da se napad desi baš u septembru. Svi trgovci gasom utiskuju gas u skladišta od 15. aprila i završavaju sa utiskivanjem 15. oktobra. Oni su utisnuli gas u skladišta u trenutku kada je cena gasa bila niska. Nakon ovog napada cene nafte su skočile 20%, a cena gasa je zavisna od cene nafte. Cena gasa se utvrđuje po naftnoj formuli za dugoročne ugovore i po habovima na tržištu. Trgovac koji ima dugoročni ugovor kupio je gas po 20% nižoj ceni od one po kojoj ga sada prodaje. Trgovci koji trguju na habovima sa kratkoročnim ugovorima će zaraditi i više od 20%. Dakle, za 6 meseci će zaraditi 20%, što znači da će za 12 meseci zaraditi ogromnih 40%, a sve to u trenutku kada je kamatna stopa negativna na evropskim tržištima. Dakle, trgovci gasom su primer interesne grupe koja je na dobitku. 

  • Da li nas očekuje gasna kriza na početku 2020. godine? 

- Trgovci su napunili skladišta gasa za Evropu znajući da Gaspromu ističe ugovor sa Ukrajinom za tranzit gasa u Evropu za Novu godinu, tačno 31.12.2019. Dakle, tržište će biti snabdeveno uprkos eventualnom zaoštravanju odnosa između Gasproma i Ukrajine. Trenutno se odvijaju trilateralni pregovori između Rusije, Ukrajine i Evropske unije. Svaki pregovarač ima svoje ciljeve. Od ishoda tih pregovora zavisiće i situacija u narednoj 2020. godini. 

Foto: Promo foto

  • Rekli ste da se vode pregovori između Rusije, Ukrajine i Evropske unije. Koji su ciljevi svake od pregovaračkih strana? 

- Svaka strana u ovim pregovorima ima svoje dugoročne ciljeve. Rusija želi da snizi cenu tranzita gasa kroz Ukrajinu, da pokažu EU da je Ukrajina nestabilan faktor i partner, kao i da su neophodni novi gasovodi Turski tok i Severni tok 2. Ukrajini je glavni cilj da zadrži tranzit ruskog gasa ka Evropskoj uniji u što većem obimu, jer im u spurotnom preti slom gasnog sistema, što će najdirektnije uticati na socio-ekonomski život Ukrajine. Ukrajina takođe želi da privoli SAD na svoju stranu kako bi one vršile dodatni pritisak na Ruse. Evropska unija nije jedinstvena i ima tri lobija - trgovce, industriju i briselsku birokratiju. Trgovce zanima kratkoročan interes i profit. Oni su spremni i priželjkuju gasnu krizu. Interes industrije jeste jeftin ruski gas u što većim količinama. Oni će platiti najveću cenu eventualne gasne krize.

Foto: Tanjug/AP

  • Kako Sjedinjene Američke Države posmatraju ove pregovore? 

- Upravo je briselska birokratija, kao treća važna lobi grupa u Evropskoj uniji, američki igrač. Oni su pod kontrolom SAD i kroz tzv. „Treći energetski paket" imaju samo jedan cilj, a to je da ograniče uticaj ruskog gasa bez obzira koju će cenu Evropa platiti zbog toga. Amerikanci žele višu cenu ruskog gasa zato što oni ulaze u igru sa svojim LNG i postaju cenom konkurentni ruskom prirodnom gasu. Održavanje nestabilnosti u Ukrajini bi dodatno uzdrmalo Rusiju, što opet odgovara Amerikancima. Više cene gasa u EU znače i više cene proizvoda evropskih kompanija i njihovu nižu konkurentnost na globalnom tržištu.

  • Kakva su Vaša predviđanja? Ko bi mogli biti dobitnici, a ko gubitnici gasne krize? 

- Gasna kriza koja bi trajala maksimalno od 7 do 15 dana odgovarala bi Rusima i trgovcima. Svaki dan krize doneće trgovcima ogroman profit. Kriza koja bi trajala duže od 15 dana odgovara bi isključivo SAD-u. Evropskoj uniji i Ukrajni generalno ne odgovara bilo kakva kriza, ali će njihovi potezi biti uslovljeni američkim interesima.

Foto: twitter.com/@GazpromEN

  • Da li će ove tenzije ostaviti posledice i na Srbiju? 

- Svakako. Ugrožene su sve rastuće ekonomije evroazijskog regiona koje su zavisne od uvoza energenata. Srbija uvozi gotovo 85% naftnih derivata za svoje potrebe i njena energetska bezbednost je uveliko uslovljena. Ono što mi možemo jeste da radimo na povećanju svoje energetske nezavisnosti, gde se projekat "Turski tok" nameće kao povoljna opcija za nas.