DELA ČIJA VREDNOST NE PROLAZI: Prikazana izložba Zorana Petrovića
U galeriji RTS-a večeras su prikazana dela Zorana Petrovića. Zoran je bio slikar, vajar, pisac i redovni profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu.
- Sagledavajući celokupno delo Zorana Petrovica, nije teško shvatiti da se radi o umetniku izuzetnih stvaralačkih mogućnosti ne samo u oblasti likovnog, već i književnog - jednom rečju intelektualnog stvaralaštva. Stvaralaštva u stalnom usponu: ratni crteži, socrealistička tematika, romantičarski pejzaži, poetski realizam, mašinizam... do potpuno jasne filosofske koncepcije savremenog razmišljanja - objašnjava istoricar umetnosti Sofija Ljubičić.
Slikarski poceči mladog umetnika karakteriše zanesenost posleratnom izgradnjom i dirigovanom umetnošcu socijalističkog realizma. Nastaju slike i crteži vezani za radne akcije - sa ciljem da se umetnost približi radnom čoveku. Veoma brzo u tom kratkom uključenju sa drugim umetnicima, Petrović shvata da lična percepcija i najdublja osećanja treba da nadjačaju zadate teme.
Tada, snagom svojih osećanja, okreće se intimnom doživljaju tematike koju želi da slika - vođen vojvodanskim poetskim duhom. Oslanja se na tradicionalno međuratno slikarstvo beogradske škole. Slika pejzaže vojvodanske ravnice, banatske paore, seoska dvorišta, kuće, enterijere - pune emocija i mirisa rodnog Sakula.
Dela odišu smirenošću, toplinom sočnog kolorita.
Boravak van zemlje u najvećim centrima kulture, kao i mnogobrojni kontakti sa stranim umetnicima, ucvršcuju i proširuju vidike i nesumnjiv talenat ovog značajnog umetnika posebnog senzibiliteta.
Ko je Zoran Petrović?! |
|
---|---|
Učesnik NOB-a, i sa grupom slikara III armije izlaže 1945. godine u Novom Sadu. | |
Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu završava 1948. a specijalni kurs u klasi Đorda Andrejevića Kuna 1949. godine. | |
Bio je član grupe "Samostalni" i jedan od osnivača "Decembarske grupe". | |
Aktivno je učestvovao na brojnim likovnim kolonijama: Senta, Bečej, a osnovao je kolonije "Ečka" u Zrenjaninu i Backoj Topoli. | |
Izlagao je na 33 samostalnih i blizu 200 kolektivnih izložbi u svojoj i mnogim evropskim zemljama, Americi, Aziji. Izradio je četiri skulpture u javnom prostoru. | |
Dobitnik je veceg broja nagrada i priznanja: "Salon 59", Rijeka; Nagrada na Memorijalu "Nadežde Petrović", 1960. Čačak; 1961. Nagrada "Leiner" fondacije za inostranog crtaca na VI Bijenalu u Sao Paolu... Sedmojulska nagrada SR Srbije 1962. ;1986. Velika plaketa - Unirveziteta umetnosti, Beograd; Orden rada sa crvenom zvezdom, 1987. ...Počasni gradanin Vršca. | |
Napisao je sedam dramskih tekstova: "Selo Sakule, a u Banatu", "Pendžeri ravnice"...radio i televizijske drame, scenarija za filmove. | |
Dela mu se nalaze u domacim i inostranim galerijama i muzejima, mnogobrojnim ustanovama, privatnim domacim i inostranim kolekcijama. |
Poseta tekstilnoj fabrici "Petar Drapšin" u Bečeju i susret sa razbojima i mašinama, svakako da je ključna tacka u daljem razmišljanju i sagledavanju mogućnosti ka oplemenjivanju odnosa čovek - mašina.
Ko je kome potrebniji?
Ideje koje počinje da ostvaruje uvlače ga u sve dublje poniranje u ljudsko shvatanje same konstrukcije mašina, njenu strukturu - do toga da likovno uobličava svaki njen sklop. Tako na neposredan način postepeno, linijom daje crtežima asocijativnu predstavu - bilo da želi ljudsku ili životinjsku personifikaciju.
Crtež stalno neguje, a linija dobija na dinamici. Na momente je uskovitlana, često prekinuta, povremeno tačkasta ili pak prekinuta crnim mrljama. Tako gradi kompoziciju na kontrastima svetlog i tamnog, a kolorit mu je po pravilu sveden na tri tona - belo, sivo, crno.
Poetičnost i humanost duboko utkana u vojvođansku dušu umetnika dala mu je snagu da u skulpturama asocijativne sibolike dominira želja autora da iznedri blagost i humanost - koju umetnik želi da im da, i da mašine sa ubojitom namenom mogu se misaonim kontekstom drugačije sagledavati (Agresor, Ratnicka forma...).
Petrović u svom opusu ostavlja skulpture u javnim prostorima Tomislavci, Briskol (Vršac), Novo Orahovo i Ravne na Koroškem (Slovenija).
Pored pedagoškog rada na Fakultetu likovnih umetnosti od 1949. do 1986. godine u Beogradu, ostavio je znacajna nagradivana književna dela - „Selo Sakule, a u Banatu", „Pendžeri ravnice"... radio i televizijske drame, scenarija za filmove.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)