Izveštaj Državne bezbednosti: Dafinine najveće tajne

Autor:

Vesti

27.04.2019

09:00

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Zoran Đinđić pokušavao je da uzme pare koje je bankarka Dafina Milanović sklonila na račune u Nemačkoj, otkrila je Državna bezbednost Srbije, i to stoji u izveštaju petog odeljenja Centra resora DB za grad Beograd iz 2002. godine. Dokument je napisan neposredno nakon hapšenja vlasnica piramidalne Dafiment banke u Nemačkoj po srpskoj poternici.

Dafina Milanović

Ovaj izveštaj otkriva i mnoge druge detalje o poslovima žene u čiju su banku građani Srbije uplatili ogroman novac privučeni nerealno visokim kamatama, da bi sve na kraju puklo kao mehur od sapunice. Kako se vidi, ona je održavala privatne i poslovne kontakte sa mnogim političarima, ali i ljudima iz sveta kriminala, a pare je po uhodanoj šemi iznosila iz zemlje.

- Dafina Milanović je veoma revoltirana činjenicom da srpskim vlastima nije poznat podatak da se sva sporna finansijska sredstva nalaze na računu njenog pokojnog supruga i da će ona tek nakon preuzimanja nasledstva doći u posed navedenog kapitala. U tom kontekstu, ona navodi da je srpski premijer Zoran Đinđić, navodno, veoma zainteresovan za njen kapital i, u tom smislu, tvrdi da je nedavno boravio u SR Nemačkoj i Austriji sa namerom da dođe do podataka o tačnom iznosu novčane sume kojom ona trenutno raspolaže Takođe, Dafina Milanović tvrdi kako premijer Đinđić, navodno, ima nameru da nakon njenog eventualnog hapšenja u SRJ pribavi ovlašćenje pomoću kog će biti u mogućnosti da raspolaže finansijskim sredstvima koja se nalaze na njenim računima u inostranim bankama. Međutim, po njenim navodima, pomenuti kapital može biti preuzet isključivo uz njeno lično prisustvo i potpisivanje "izvesne klauzule" - piše u izveštaju DB.

GLUMAC KOJI JOJ JE IZNOSIO PARE IZ ZEMLJE STRADAO U 23. GODINI

Kako piše u izveštaju DB, Dafina je imala razrađen sistem za iznošenje novca iz zemlje.

- Prema tvrdnjama najbližih Dafininih saradnika, iznošenje deviza počelo je već samim osnivanjem Dafiment banke, a posebno je intenzivirano tokom 1992. Novac je iznošen iz zemlje uz učešće većeg broja osoba, među kojima su to najčešće bili ili članovi njene porodice ili neko iz kruga njenih najbližih i najpoverljivijih saradnika. Novčana sredstva Dafiment banke prebacivana su u Beč (na račune pokojnog supruga Milanovićeve), u Luksemburg (gde je posedovala više računa), u Izrael, kao i na Kipar, gde je brat Milanovićeve kupovao nekretnine. Glavni Dafinin igrač bio je referent za isplatu u Dafiment banci Mihailo Glumac, koji je tokom 1991. u najmanje pet navrata izneo iz SRJ višemilionske sume, dobivši od nje za takve usluge nagradu od 200.000 nemačkih maraka. Glumac je stradao već 1993, u 23. godini života, pod nepoznatim okolnostima - stoji u dokumentu.

RepublikaFoto: Tanjug
Milutin Mrkonjić

DALA MRKONJIĆU 40 MILIONA MARAKA, SEDAM OTIŠLO ZA SPS

Dokument DB obrađuje i Dafinine veze sa političarima.

Milanovićeva je intenzivno gradila veze sa predstavnicima tadašnjeg privrednog i političkog života koje su mogle da budu u funkciji poslovanja banke. Među njenim bliskim saradnicima i prijateljima vladalo je uverenje da je jedan od ključnih ljudi u poslovanju Dafiment banke bio tadašnji direktor CIP Milutin Mrkonjić, koji je uz posredovanje ove banke finansirao izgradnju najvećih projekata CIP u Beogradu. O ovoj tesnoj saradnji govori i podatak po kome je Milanovićeva dala Mrkonjiću 40 miliona maraka za izgradnju podzemne železnice kod Vukovog spomenika. Pošto je za ovaj projekat bila neophodna suma od 33 miliona, njoj je predstavljeno da je preostalih sedam miliona utrošeno za izbornu kampanju SPS, pa joj je tadašnji predsednik Slobodan Milošević poručio da o tome ne sme da govori. Prema obaveštajnim saznanjima, u kontaktima sa Dafinom Mrkonjić se redovno pozivao na Miloševića, odnosno tvrdio da su svi zahtevi prema Milanovićevoj potekli od njega - piše u izveštaju.

RepublikaFoto: Tanjug/R. PRELIĆ
Milo Đukanović

ODRŽAVALA BLISKE KONTAKTE S MILOM

Ova službena beleška, između ostalog, otkriva da su veze Dafine Milanović dosezale i do vrha tadašnje vlasti u Crnoj Gori.

- Dafina je još 1991. vodila tajne pregovore sa premijerom Crne Gore Milom Đukanovićem o otkupu određenog broja objekata, ali ti pregovori nisu urodili plodom. Na tim sastancima Milanovićeve i Đukanovića pregovaralo se o otkupu značajnih turističkih nekretnina, među kojima su bili institut "Dr Simo Milošević" u Igalu, vila "Galeb" u Čanju i hotel "Plaža" u Herceg Novom - naveli su operativci DB.

OD RADONJIIĆA TRAŽILA DA JOJ OSLOBODI PARE U ŠVAJCARSKOJ

Dafini nisu bili strani ni kontakti sa ljudima koji su dovođeni u vezu sa kriminalom.

- Dafina Milanović bila je u kontaktu i sa jednim od najkontroverznijih likova srpske emigracije u SAD biznismenom Boškom Radonjićem, vlasnikom popularnog beogradskog "Lotos bara". Od njega je tražila da joj posredstvom poslovnih i drugih veza, pre svega kriminalnih, pomogne u vraćanju kapitala koji je navodno bio zamrznut u Švajcarskoj. Radonjić joj je tada obećao svu svoju pomoć u ovom poslu, uslovivši je da takve aktivnosti budu maksimalno diskretne - navodi se u izveštaju DB.

RepublikaFoto: ST/N. PANČIĆ
Vojislav Koštunica

TRAŽILA DA SE VIDI OČI U OČI SA KOŠTUNICOM

U sklopu aktivnosti povraćaja finansijskih sredstava sa računa u inostranim bankama Milanovićeva je 23. ili 24. oktobra 2002. trebalo da ostvari lični kontakt sa tadašnjim predsednikom SRJ Vojislavom Koštunicom, stoji u dokumentu DB.

- U nameri da u što skorijem vremenskom roku preuzme novac sa računa pokojnog supruga, ona je krajem oktobra boravila u Klagenfurtu, Bernu i Beču očekujući završetak svih poslovnih transakcija do sredine novembra. U tom smislu, Dafina je izrazila želju da stupi u kontakt sa Koštunicom, kome bi, ukoliko iznađe način, poslala neimenovano lice sa relevantnom dokumentacijom kojom bi potvrdila da će povraćaj njenog kapitala biti uspešno realizovan. Početkom novembra 2002, u Nemačkoj je navodno boravila delegacija predsednika Koštunice, koja je uz prisustvo neimenovanog direktora evropskog udruženja pravnika održala sastanak sa Milanovićevom. Na pomenutom susretu navodno je postignut kompromis da se za njom neko izvesno vreme neće raspisivati međunarodna poternica. Ipak, do susreta oči u oči sa Koštunicom nikada nije došlo - piše u izveštaju.

HRVATSKA JOJ NUDILA AZIL, ALI DA SAV NOVAC PREBACI TAMO

Istražni sudija Branislav Todić je 28. oktobra 2002. doneo rešenje o određivanju pritvora Milanovićevoj pošto se ona drugi put nije pojavila na zakazanom ispitivanju. O tome u izveštaju DB piše.

- Dafina se obratila sudskim vlastima tražeći od njih odlaganje održavanja ročišta i zapretila da će, u suprotnom, zatražiti politički azil u jednoj od zemalja zapadne Evrope. Ona je tada navodila da joj je Hrvatska ponudila azil, ali pod uslovom da sva svoja finansijska sredstava prenese na račune banaka u ovoj državi. Prethodno je kategorički odbila ponuđeni azil švajcarskih i austrijskih vlasti pod sličnim uslovima budući da je taj aranžman podrazumevao zadržavanje njenog kapitala u državi za čiju bi se zaštitu eventualno odlučila - stoji u dokumentu.

Nekadašnji šef beogradske policije Marko Nicović kaže za Srpski telegraf da je Dafina Milanović, koristeći veze sa političkim establišmentom, napravila ozbiljan biznis na grbači svog naroda:

ČINJENICE O DAFINI MILOVANOVIĆ

- rođena 1947. u Skobalju kraj Smedereva

- u oktobru 1991. osnovala Dafiment banku bez ikakvog osnivačkog kapitala, radila po principu piramidalne štednje

- banka nudila mesečne kamate na štednju i do 160 odsto

- u godinu i po dana postojanja banke štednju zasnovalo oko 150.000 građana

- zbog mogućnosti lake zarade u medijima prozvana "srpskom majkom"

- pod nerazjašnjenim okolnostima u saobraćajnoj nesreći u Mađarskoj 1992. poginuli joj muž Dragan, sin Živko i ćerka Ljilja

- Dafiment banka bankrotirala 1. maja 1993, ostavljajući dug prema štedišama koji se procenjuje u rasponu od 150 do 450 miliona nemačkih maraka

- 14. jula 1993. Milanovićeva vraćena sa graničnog prelaza Kelebija i oduzet joj pasoš

- pasoš joj vraćen 1999. i tada napušta Jugoslaviju

- 2002. uhapšena u nemačkom gradu Cvajbrikenu po međunarodnoj poternici

- dok je bila u pritvoru, u avgustu 2003. obolela od raka

- optužnica protiv nje podignuta u oktobru 2003.

- suđenje zbog pronevere samo 19,7 miliona maraka trajalo dugo zbog čestih promena predsednika sudskog veća i mnogobrojnih veštačenja

- puštena iz pritvora u januaru 2004. zbog lečenja

- u maju 2007. privedena u Švajcarskoj zbog sumnje da je državljanina Srbije prevarila za 210.000 švajcarskih franaka

- posle nekoliko dana puštena iz pritvora zbog teškog zdravstvenog stanja i vratila se u Srbiju

- preminula u Beogradu 4. septembra 2008.

- Veliku korist od toga imale su obe strane jer su predstavnici vlasti od nje dobijali ogromne pozajmice za svoje tzv. projekte, a ona sve to finansirala šakom i kapom kako bi obezbedila sebi izvesne privilegije i tako mirno iznosila novac van Srbije. Dafina je uz odobrenje vlasti ojadila narod koji je već jednom bio prevaren kada mu je propala štednja u državnim bankama, pa joj je poverovao i iz slamarica vadio poslednje pare kako bi nadomestio gubitak od štednje. Ona je nastavila da se koruptivno ponaša i posle pada Miloševića, tako da je njena smrt sprečila da se ta ogromna afera ikada rasvetli.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading