NIKO NIJE ODGOVORAN za POŽAREVAČKU DEPONIJU u neposrednoj blizini naselja
U Srbiji postoji 3.500 divljih deponija, a samo 10 je sanitarno, tj. izgrađeno po standardima Evopske unije.
Zabrinjava i podatak da je svaka trinaesta deponija u neposrednoj blizini naselja. Požarevačka deponija, koja takođe nije sanitarno uređena, okružena je kućama i obradivim površinama.
Iako se sa kesama i smećem sa deponije bore godinama, poljoprivrednicima je, kažu, skupo da sami rade analize zemljišta i proveravaju da li je i koliko zagađeno.
- Ako zaoreš, ona ostaje. Sto godina treba da se razgradi. Ako koren udari u kesu, ne funkcioniše biljka. Moraš da pokupiš kese, kad pokupiš, ne znaš šta ćeš sa njima, jer ne smeš da spališ - objašnjava poljoprivrednik iz Požarevca Vojkan Jovanović.
Opština je prošle godine kontrolom zemljišta u blizini deponije utvrdila povećanu koncentraciju cinka, kadmijuma, nikla, hroma i bakra.
Kvalitet otpadnih voda sa deponije meri se dva puta godišnje.
- Za sada, bar ono što smo imali do ove godine, nisu pokazani parametri koji bi enormno odskakli od dozvoljenih graničnih vrednosti u zemljištu u površinskim i podzemnim vodama - tvrdi pomoćnik gradonačelnika Požarevca za zaštitu životne sredine Dragan Ćurčija.
Redovno praćenje uticaja deponije na obradive površine nije nadležnost Ministarstva poljoprivrede, a ni zaštite životne sredine. Što znači da se time ne bave ni njihove inspekcije. Mesto inspektora za zemljište u Požarevcu nije ni sistematizovano. Ovaj problem nije posao ni inspekcije lokalne samouprave.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)