Gujon: Smisao mog života je da budem na Kosovu i pomognem ljudima

Autor: RTS, Republika

Vesti

01.01.2020

09:43

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Francuski humanitarac Arno Gujon rekao je za RTS da je teško biti human u ovim vremenima zato što ima mnogo nesrećnih ljudi, siromaštva, napetosti, pogotovo na Kosovu i Metohiji. Trenutno su moji volonteri na KiM a ja sam ovde, tako da je malo teško jer je smisao moga života da budem tamo i da pomognem tim ljudima, istakao je Gujon.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Arno Gujon

Tradicionalni božićni konvoj "Solidarnost za Kosovo" stigao je i za ovu Novu godinu u srpske enklave u južnoj pokrajini. To je od 2004. godine 48. konvoj, koji je stigao na Kosovo u organizaciji humanitarne organizacije na čijem je čelu Arno Gujon, francuski humanitarac.

Arno Gujon kaže da je teško biti human u ovim vremenima zato što ima mnogo nesrećnih ljudi, siromaštva, napetosti, pogotovo na KiM.

S druge strane, kako kaže, ima mnogo solidarnih ljudi - ljudi koji su dobri i voljni da pomognu.

- Trudimo se već 15 godina da okupimo ove dobre ljude koji u Francuskoj žele da pomognu nesrećnima na KiM, da im pokažemo da mogu da računaju na nas, da mislimo na njih tokom cele godine, a pogotovu u prazničnim danima kada se ljudi koji su zaboravljeni osećaju još zaboravljenijim - rekao je Gujon.    

Kako kaže, oni koji su usamljeni osećaju se još usamnjenijim. "Mi smo tu da im pružimo ne samo materijalnu pomoć već i moralnu podršku", istakao je Gujon.

Gujon: Mi smo tu da pružimo i moralnu podršku

- Već dve godine, pošto mi je zabranjen ulazak na KiM, tu sam u Beogradu. Ranije i tokom 15 godina dočekivao sam Novu godinu sa Srbima na KiM, u Gračanici, Kosovskoj Mitorvici, Crkolezu - u svim tim mestima gde osećam da pripadam. Trenutno su moji volonteri dole a ja sam ovde, tako da je malo teško jer je smisao moga života da budem tamo i da pomognem tim ljudima - rekao je Gujon.

Govoreći o tome koliko je teško pronaći dobre ljude, Gujon kaže da je zadatak da ih nađu i da se trude organizujući konferencije, preko medija.

Ima mnogo ljudi koji se i sami jave, preko društvenih mreža, kaže Gujon, dodajući da dobija mnogo mejlova i poruka, poziva i pisma od ljudi koji žele da pomognu.

Pomoć, donacije i lepa reč 

Ističe da se ljudi iz Srbije takođe javljaju kao i oni koji žive u rasejanju, koji pomažu, doniraju i imaju lepu reč i pružaju moralnu podršku.

- Mi smo tu da prenosimo poruke onima kojima su namenjene i najpotrebnije - kaže Gujon.

Gujon kaže da se žitelji sela Banje, Crkoleža, Suvog grla na KiM, nadaju da će biti više mira, manje napetosti i da neće biti zaboravljeni.

Povratak mladih i ostanak u Srbiji

Osvrćući se na pitanje povratka mladih u Srbiju, Gujon kaže da je prvi cilj "uspeti u tome da onima koji žele da odu pokazati koje su vrline Srbije, zato što ih nismo svesni".

Smatra da smo uglavnom svesni svojih mana - to je dobro jer možemo da ih menjamo. Prema njegovim rečima, idealizujmo život na zapadu, a tamo nije sve sjajno.   

- Ako uložimo mnogo truda, verujem da možemo da uspemo ovde, a ako uspemo to uspeh celog društva, nismo puki posmatrači sa strane ako živiomo u inostranstvu. Opstanak ljudi i povratak je pitanje svih pitanja. Ja ostajem ovde, moje ćerke i supruga ostaju ovde. Ja živim ovde, nisam turista, svestan sam ogromnog potencijala koji Srbija ima - rekao je Gujon.

Želi da svojim entuzijazmom ohrabri mlade ljude koji su otišli da se vrate, a da one koji žele da odu još jednom razmisle pre nego što spakuju kofere. 

- Moji volonteri idu od sela do sela ovih dana i sreću se sa svim tim ljudima, bili su u Štrpcu, Prizrenu, Velikoj Hoči, Orahovcu. Neki volonteri su tu prvi put i oni su iznenađeni stanjem u enklavama. To su ljudi koji koji su hrabri i koji nemaju mnogo a dali bi nam sve, koji su spremni da se bore da imaju nešto da ostave svojoj deci, a to su kuće, imanja - kaže on.

- Oni zato ne napuštaju KiM, žele da opstanu, a na nama je da im pomognemo - kaže Gujon.

Prema njegovim rečima, mnogi preživljavaju zahvaljujući narodnim kuhinjama - to su uglavnom stariji ljudi ili porodice sa mnogo dece.

- Tu smo da im pomognemo. Zato im dajemo plastenike, koze, krave, finansiramo farme, bitno je da im damo, jer su pametni jer žele da žive od svog rada - zaključuje francuski humanitarac.

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading