DA SE PREKRSTIŠ I LEVOM I DESNOM! Pišu nebuloze samo da bi napali svoj narod

Republika.rs

Autor:

Vesti

20.08.2026

18:00

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Kroz priču o Srpkinji kojoj su domaćini naplatili pola večere provukli tezu o našoj nacionalnoj inferiornosti.

DA SE PREKRSTIŠ I LEVOM I DESNOM! Pišu nebuloze samo da bi napali svoj narod

Foto: Shutterstock/Sergii Figurnyi, Shutterstock/Nick N A, Nova/printscreen

Švedska je ekonomski i u svakom pogledu razvijena zemlja, ali da li je baš tri veka ispred Srba, kako je to zaključila Nova? I da li je ispravna teza da su kulturološke razlike temelj njihove ekonomske snage koja im donosi sve ono što je Nova tačno nabrojala: pristupačno kvalitetno školstvo i zdravstvo, razvijenu ekologiju, kao i slobodno vreme za porodicu i brigu o sebi i svom telu. 

Republika

Foto: Društvene mreže/printscreen

 

JA ČASTIM

Povod je priča o Srpkinji s Tik-toka (milica.dhingra), koju je švedski par pozvao na večeru, a na kraju je zamolio da plati polovinu troškova. Ako je to bio glavni razlog da Nova zaključi da su Šveđani tri veka ispred Srba, onda svaka čast. 

Kod Šveđana je normalno i da dete ode kod druga, a da ga onda ta porodica ostavi u sobi i povuče se na večeru. Ovaj fenomen globalno je poznat kao "Svedengejt" ("Swedengate"). Tako da, ako je ovo razlog da se Šveđani proglase naprednim za tri veka, onda se to ne odnosi samo na Srbe nego na gotovo ceo svet.

Republika

Foto: Nova/Printscreen

 

Naime, Šveđani na društvenim mrežama moraju svetu da objašnjavaju da oni ne znaju šta dete voli da jede i da ne žele da mu kvare večeru s njegovom porodicom. Oni takav stav smatraju vrhuncem korektnosti. Međutim, naši ljudi u Švedskoj kažu da takvo ponašanje nije apsolutno.

- Ponekad podelimo troškove, isto kao što u Srbiji to često radimo u kafani. Međutim, često domaćin kaže: "Jag bjuder" ("Ja častim"). To znači da gost neće platiti ništa - kaže naš čovek koji u Švedskoj živi od 1995.

On objašnjava da postoji važnija razlika od onih koje je Nova istakla. A to je da Šveđanin koji drži do sebe nikad neće reći da je neki narod tri veka iza njih. Šveđani kritiku druge kulture smatraju nepristojnom iako su uvereni da je njihov model društva najnapredniji.

ĆUTE U LIFTU
- To što su nama porodica, komšiluk i narod na prvom mestu, Šveđani vide kao manjak lične slobode. Našu bliskost i spontanost doživljavaju kao nametljivost. To nije čudno jer Šveđanin radije ćuti u liftu da bi ispoštovao privatnost komšije. A kad je nezadovoljan, on u u zajedničkoj prostoriji ostavi "arg lapp" ("ljutito pismo") - kaže naš sagovornik i zaključuje da smo mi čudni Šveđanima koliko i oni nama.
Prema njegovim rečima, Šveđani obožavaju Španiju i Grčku, gde se dive se toplini i gostoljubivosti. Ali se posle odmora vraćaju u svoj kodirani sistem strogih pravila distance.

 

Teško da bi ovako slavili Božić

U jednoj od tačaka, Nova navodi da su porodične verske proslave kod Šveđana manje religiozne, što je "contradictio in adjecto" (lat, protivrečnost pridodatog, formalna logička greška) i stilski paradoks. Srbima Nova zamera da slavu, Božić i Uskrs preterano povezuju s obredima, a hvali festivale kao što je Midsommar (letnji solsticij). 
Prazniku Midsommar u Švedskoj je posvećena izreka da "zaljulja 77 kolevki", pošto se devet meseci kasnije rađa više beba nego obično. Ovaj festival nije orgija, ali pijana atmosfera i lepo vreme dovode na licu mesta do mnoštva privremenih veza u žbunju, što kod nas nikako nije primenjivo, makar zimi na Božić.

ONI ŽELELI DA BUDU KAO MI, ALI NE SMEJU TREZNI

"Pijani brodovi" su trajekti koji plove do Danske ili Finske, a na kojima je alkohol znatno jeftiniji, pa se Šveđani petkom obeznane.
To su oaze u kojima na 24 sata kupuju slobodu od sopstvenog rigidnog društva. Šveđanin tako isključi pritisak da bude savršeni građanin tokom radne sedmice. Kultura individualizma i poštovanja tuđe privatnosti često dovodi do otuđenja, pa 40 odsto Šveđana živi samo. 
I najvažnije, samo kada su pijani, Šveđani imaju društvenu dozvolu da budu kao Srbi: da budu glasni, da grle strance, plaču, flertuju ili da kažu šta stvarno misle, a da ih sledećeg dana niko ne osuđuje. 

Čovek od čelika: Tuđem se 
divimo, a svoje ne cenimo

Mi smo Srbi takvi, svemu se tuđem divimo, a svoje ne znamo da cenimo, rekao je Dragoljub Aleksić (1910-1985) zvani Čovek od čelika.
Aleksić je bio tvorac prvog srpskog zvučnog filma "Nevinost bez zaštite" (1942) i akrobata koji je između dva svetska rata zadivio Evropu tako što se zubima držao za sajlu ispod aviona u letu. Zbog filma su ga progonili Nemci, a posle rata nove vlasti.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading