POSLEDNJA PONUDA KARADŽIĆU: Da je slušao Ruse, NATO ne bi bombardovao RS

Autor:

Vesti

27.10.2021

04:15

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Gajdar u ime Jeljcina savetovao Srbe da iniciraju pregovore da bi sačuvali teritoriju i veća prava * Poruku Moskve odbacili, posle čega je usledio napad zapadne vojne alijanse

Republika

Foto: Tanjug/AP

Radovan Karadžić

 

Srpsko pitanje moglo je biti dramatično drugačije rešeno u Bosni i Hercegovini da nekadašnje rukovodstvo Republike Srpske predvođeno predsednikom Radovanom Karadžićem nije odbilo ponudu Moskve za okončanje rata u BiH (1992-1995), koja je stigla kada su srpske snage tamo bile u najpovoljnijem položaju.

Samo četiri meseca kasnije, a posle NATO bombardovanja, koje je usledilo, bili su, uz silne pritiske, praktično prinuđeni da potpišu Dejtonski sporazum, daleko nepovoljniji od ruske ponude, kojim je završen rat.

PAD BIHAĆA

O tome je posle 26 godina od tih događaja svedočio i Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda, koji je u to vreme bio šef kabineta Zorana Đinđića, tada predsednika DS i kasnije premijera Srbije.

- Ispričaću vam jedan događaj. To je bio avgust 1995. (tada je srpska vojska držala oko 70 odsto teritorije, prim. aut.). Sećam se, bila je neka ofanziva muslimanskih snaga, pa onda kontraofanziva Srba i bukvalno je bilo pitanje trenutka da li će Bihać da padne. Kod nas u Beograd dolazi Jegor Gajdar, bivši predsednik ruske vlade i predsednik stranke koju je tadašnji predsednik Boris Jeljcin podržavao. I posle, recimo, dva dana on nama saopšti kako je došao da mu organizujemo odlazak kod Radovana Karadžića - ispričao je Vesić.

Objasnio je da je kao Đinđićev šef kabineta pozvao Pale radi organizacije susreta, što je rukovodstvo RS, opisuje, jedva dočekalo.

- Mi smo imali izuzetnu saradnju s tadašnjim ministrom spoljnih poslova Vladislavom Jovanovićem. Obavestili smo ga da ćemo otići na Pale i on kaže: "Sve što je u interesu mira mi podržavamo." Posle sam čuo da mu je Milošević veoma zamerio što je to rekao. Ispostavilo se da je on nama maltene dao saglasnost. Mada mi tu saglasnost nismo tražili.

Republika

Foto: republiaka.rs

Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda

 

TAPIJA NA TERITORIJU

Gajdara je na Palama dočekalo celokupno rukovodstvo RS - Karadžić, Biljana Plavšić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Aleksa Buha.

- Njima je Jegor Gajdar rekao da je došao da im prenese poruku predsednika Jeljcina: "Postoje dve stvari koje ne mogu da se promene, a to je da BiH mora da opstane kao međunarodno priznat entitet, kao država, i da odnos između Hrvata i muslimana i Srba mora da bude 51 prema 49." Dakle, 51 odsto za Hrvate i muslimane, kao što je danas, i 49 za Srbe. Što se, znači, sve u Dejtonu posle i dogodilo. I onda "da su te stvari nepromenjive, a da o svemu ostalom može da se razgovara". Naravno, tamo mu je Karadžić pričao kako drže sve, pokazivao mu mape, govorio da imaju tapiju na 75 odsto, da su uspešno odbili ofanzivu - ispričao je Vesić u emisiji "Goli život" na TV Hepi.

Na sve to Gajdar im je odgovorio da su sad uspešno odbili ofanzivu, ali da će za dva-tri meseca uslediti nova.

- Pa vi ćete možda da pobedite i u toj ofanzivi. Pa će opet biti nova ofanziva. Oni će svaki put biti sve bolje naoružani, a vi sve slabije naoružani. Vaš interes je da danas počnete pregovore jer vi ste sada najjači. Sve se kroz istoriju pokazalo kao tačno. I rekao je: "Poruka predsednika Jeljcina je da objavite da prihvatate ove dve činjenice i da pozivate da SAD, EU i Ruska Federacija budu posrednici u pregovorima, da dajete šest meseci za pregovore, da ste spremni da razgovarate o teritorijalnom razgraničenju u okviru te jedne države. I da kažete da, ako se za šest meseci ne postigne dogovor, sami ćete se povući na svojih 49 odsto, ali da tu onda nema daljih pregovora."

Sve to je, navodi Vesić, doživelo potpuni fijasko - nisu razumeli da je to bila šansa:

- Na kraju se sve to dogodilo u Dejtonu. Samo se dogodilo pod pritiskom i kada smo mi stajali mnogo slabije.

I zaista, brzinom svetlosti, usledilo je NATO bombardovanje RS, posle čega je postignut dogovor oko prekida rata u Dejtonu.

Đinđić: Ovi, bre,nisu normalni

Vesić se prisetio i reakcije Đinđića nakon što su na Palama odbili ponudu iz Moskve:

- Sećam se da mi je Đinđić rekao: "Ovi, bre, nisu normalni. Kakvu ponudu imaju na stolu."

 

Moj stav: Vladislav Jovanović, bivši šef diplomatije

Postojao je interni, racionalni ili iracionalni, strah da se Srbima u BiH opet ne podvali. I to je trajalo sve do Dejtona, gde je Slobodan Milošević sve preuzeo na sebe i okončao to pitanje, na čemu su mu u RS i dalje zahvalni

Činjenice

- rat u BiH trajao od 1. marta 1992. do 14. decembra 1995.

- NATO bombardovanje RS - operacije "Namerna sila" i "Mrtvo oko" trajalo od 30. avgusta do 20. septembra 1995.

- sporazum za mir u BiH postignut 21. novembra 1995. u Dejtonu, a potpisan 14. decembra iste godine u Parizu

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (2)

Loading
Vuk07

27.10.2021 09:35

Jedino preostaje pozvati Ruse i Kineze da instaliraju vojne baze u Srbiji i Republici Srbskoj da nas zastite od ovih zapadnih lesinara ovo se otrglo 30 god i dalje smo kao na pocetku 90 ih godina.

Cedo

27.10.2021 17:53

@Vuk07 - Potpuno see slazem sa tobom Vuce !!! UZDRAVLJE 👍💪