"BATINA JE IZ RAJA IZAŠLA": Hoće li izaći iz Srbije?

Autor: blic.rs

Vesti

09.04.2018

16:07

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Najnoviji podaci Unicefa pokazuju da je 47 odsto dece od jedne do četiri godine i 42 odsto dece između 5 i 14 godina u Srbiji izloženo nasilnim oblicima disciplinovanja, odnosno telesnom kažnjavanju u porodici. Zato je Komitet za prava deteta, a pozivajući se upravo na ovo istraživanje, uputio Srbiji 41 preoporuku, a jedna od njih je i zabrana telesnog kažnjavanja dece, kako bi se Konvencija o dečijim pravima dodatno unapredila, saopštila je Kancelarija za ljudska i manjinska prava.

RepublikaFoto: pixabay.com
Foto: Ilustracija

- Srbiji je ostavljena mogućnost da razmotri da li će, na koji način, i u kom propisu to učiniti. Ukoliko stručnjaci i profesionalci koji se bave ovom temom budu smatrali da je uvođenje ove norme celishodno, ona može biti deo budućih izmena Porodičnog zakona ili sastavni deo budućeg Zakona o pravima deteta i zaštitnika prava deteta – rekli su za "Blic" iz Kancelarije za ljudska i manjinska prava.

Nadležni u Ministrstvu za rad još uvek nemaju precizan odgovor na pitanje kada bi kod nas batine mogle da budu zabranjene i kojim to zakonima...

Takođe, građanski zakonik kojim bi inače trebalo da bude zabranjeno svako fizičko kažnjavanje dece, donosi se već deset godina.

Kako čak i najliberalniji među roditeljima ne prezaju od šamara, ako dete uporno ugrožava sebe ili nekog drugog, ova preporuka je ponovo postavila pitanje da li je uopšte moguće podići dete, a nikada ne podići ruku?

RepublikaFoto: pixabay.com
Foto: Ilustracija

Šta kažu psiholozi - zašto batine treba zabraniti

Batine nikako nisu dobar način disciplinovanja jer prenose dve veoma loše poruke: "Udaranje slabijeg je u redu"  i "Udaranje je način rešavanja problema", uporno na ovu temu ponavljaju psiholozi.

- Ako udarim dete zato što mi manjka efikasnijih tehnika disciplinovanja, ja ih činim prihvatljivim  načinom rešavanja problema i priznajem svoju nemoć da situaciju rešim drugačije – smatra Nevena Lovrinčević, klinički pisholog koja je ovu temu napisala i knjigu.

Ona postavlja pitanje kako postupiti u situaciji u kojoj naše dete udara drugu decu, ako mi mi sami njega tučemo.

- Mi kažnjavamo dete zato što se bije, tako što ga mi bijemo? Ne treba biti psiholog ili pedagog, pa videti koliko tu nema logike. Udaranjem deteta mi batine činimo legitimnim vidom ponašanja, te nema potrebe da se zgražavamo nad nasiljem među decom, u školama, mladima, pa i ne tako mladima. Onda je nasilje jednostavno legitimno – objašnjava ona za "Blic".

Ona ističe da se iskorenjivanjem telesnih kazni neće izgubiti autoritet roditelja.

- Mi mioramo da budemo autoritet u kući: da nekad moramo i da podviknemo, da kaznimo, oduzmemo lap top ili igricu, pošaljemo u ćošak, pa i da odslušamo kroz plač "ti si najgora mama na svetu!". Ako u trenutku kada ne znamo šta da radimo izaberemo savet da se "neke situacije mogu rešiti samo dobrim batinama", pa  presavijemo dete preko kolena ili mu udarimo  šamar, ne samo što nećemo rešiti ništa, već ćemo poljuljan odnos sa detetom dodatno zakomplikovati – objašnjava Lovrinčević.

Nekada će roditelj udariti dete ne zato što smatra da je to potrebno, već zato što je zbog straha ili ljutnje izgubio kontrolu.

- U tim trenucima je važno podsetiti se činjenice da nam je verovatno u svakoj situaciji, pa i onda kada smo uznemireni, cilj da dete nečemu naučimo, a ne da nas se boji. Roditelji koji računaju na kartu zastrašivanja i smatraju da je dobro da ih se dete, makar i povremeno, plaši, mogu dugoročno imati teškoće u uspostavljanju i održavanju bliskog odnosa sa detetom. A bliskost i poverenje su svakako bolji garant za dobar razvoj odnosa deteta i roditelja nego strah i krivica. Važno je imati na umu da nijedan razlog ili situacija ne mogu biti opravdanje za batine. Roditelj koji ima adekvatnu meru autoriteta u većini će situacija umeti da se postavi na pravi način, i da jasno i čvrsto postavi granicu detetu bez podizanja ruke – kaže ona za "Blic".

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading