Infarkt ubija ujutru i zimi: Obolevaju i mlađi od 30 godina
Epidemija kardiovaskularnih bolesti hara Srbijom, šestoro ubije na svakih sat, godišnje više od 52.000, a žene stradaju više nego muškarci. Komentarišući ovu poraznu statistiku prof. dr Nebojša Tasić, pomoćnik direktora IKVB Dedinje i predsednik Udruženja za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga - HISPA, ističe da infarkt i šlog češće pogađaju žene, ali ne u generativnom dobu, dok su pod zaštitom hormona, već posle menopauze, kada svi oni faktori koji su se akumulirali tokom niza godina dramatično utiču na obolevanje.
U razgovoru za Srpski telegraf dr Tasić upozorava da od srčanih bolesti obolevaju sve mlađi, apelujući na hitno podizanje zdravstvene svesti jer, kako kaže, imamo samo jedan život, a ovaj ubica ne pita za godine.
- Koliko traje ta epidemija i kada će da se završi?
- Traje više decenija i poslednjih 50 godina kardiovaskularne bolesti su apsolutni ubica u Srbiji, i ta epidemija ne prolazi. Svaki drugi čovek, čak i više od toga, 54,6 odsto, umire od infarkta i to je veliki problem koji ova zemlja ima. Zato svakome u Srbiji moramo jasno staviti do znanja da je prevencija najvažnija i da kod lekara ne idu samo po recepte za lekove.
Brz život život, loša, nezdrava hrana... sve su to dovoljni razlozi da epidemija kardiovaskularnih bolesti traje i da se čak pojačava
O zdravlju moramo voditi računa od rane mladosti, jer u dvadesetim ulažemo u pedesete, u tridesetim u šezdesete. Ljudi misle da u kasnom dobu mogu nešto da poprave, možda i mogu, ali mnogo manje nego ako to urade na vreme.
- Otkud toliki porast broja obolelih i to kod mladih?
- Brz život, loša, nezdrava hrana... - jedan kompletno nezdrav život, nebriga o sebi. Kasno odlazimo kod lekara, a faktori rizika se nagomilavaju, postaju intenzivniji. Stres je svuda oko nas, pušenje je i dalje veoma zastupljeno, slaba fizička aktivnost - ljudi provode vreme u kolima ili u kući, živimo brzo, hranimo se nezdravo i sve su to dovoljni razlozi da epidemija traje i da se čak pojačava.
Rade u sedam zemaljaHISPA centri postoje u sedam zemalja - Srbiji, Crnoj Gori, BiH, Makedoniji, Bugarskoj, Hrvatskoj i Ukrajini, ima ih više od 80, a stručni tim čini preko 2.500 lekara i sestara. Do sada imaju više od 10.000 zadovoljnih korisnika, a u Beogradu HISPA centri nalaze se u Institutu za kardiovaskularne bolesti Dedinje, koji je otvorio dr Tasić, i u "Dragiši Mišoviću". |
- Ko je najugroženiji?
- Svi su ugroženi. Oštećenja krvnih sudova javljaju se već sa 12 godina i to se kasnije samo razvija. Obolevaju sve mlađi, čak i oni sa nepunih 30 godina. Činjenica je da su urgoženiji stariji od 60 ili 70 godina, sa već poznatim morbiditetima i bolestima, ali se dešava i da ljudi u 30. doživljavaju infarkte i umiru.
- Kada se infarkt i šlog najčešće dešavaju i mogu li se sprečiti?
- Infarkt je najčešći u ranim jutarnjim časovima jer tada dolazi do skoka pritiska aktiviranjem organizma na buđenje. Tako je najčešće, ali nema pravila. Takođe, u zimskim mesecima imamo manje fizičke aktivnosti, hrana je jača, a ljudi manje šetaju. I da, mogu se sprečiti HISPA programom, koji je jako dobar u prevenciji.
Moj savet je da dođete na pregled dok se ne pojave simptomi jer, kada nagomilamo faktore rizika, posle je kasno
Ovaj program se dobija u HISPA centrima, gde naši edukovani lekari svih specijalnosti, na šta smo ponosni, posle dobrog pregleda usmeravaju pacijente kako da sačuvaju zdravlje. Program je individualan za svakog pacijenta, prema habitusu, bolestima...
- Kako se dolazi u HISPA centre i koliko ih ima u Srbiji?
- Ima ih u privatnim i državnim ustanovama u 28 većih gradova Srbije - Beogradu, Šapcu, Valjevu, Somboru, Pirotu, Nišu, Vršcu... U državnim ustanovama se dolazi sa uputom i pregledi se zakazuju. To je deo preventivnog pregleda, samo su lekari edukovaniji da pruže HISPA program.
- Koji su simptomi infarkta i šloga?
- Simptomi su strašni, za šlog se može javiti - nemogućnost govora, hodanja, znaci disfazije, nemogućnost pokretanja ruke i noge. To su strašne stvari. A karakteristični simptomi infarkta su bol u grudima. Ali moj je savet svima: dođite na pregled dok se ne pojave simptomi jer, kada nagomilamo faktore rizika, posle je kasno rešiti.
- Kad je vreme za odlazak lekaru?
- Od tridesete, pa uvek. Ja bih rekao od 20. godine devojke i momci treba da dođu da provere svoje zdravstveno stanje.
- Srbi kažu "ništa bez slanine", smemo li je jesti?
- Kako da ne, ali je i to opet personalizovano. Slanina i jaja nisu automatski nezdravi, ali se i to reguliše za svakog bolesnika posebno, u zavisnosti od njegovog kliničkog pregleda, laboratorijskih parametara.
ŠTA SMEMO DA RADIMO, A ŠTA NE |
|
---|---|
Stvari koje obavezno moramo da radimo | Stvari koje nipošto ne smemo raditi |
1. da se bavimo fizičkom aktivnošću, da šetamo | 1. ne smemo pušiti |
2. zdravo da se hranimo i jedemo dovoljno voća i povrća | 2. da se izlažemo velikom stresu, ako nismo u moranju |
3. obavezno nađemo vremena za odmor i to ne samo za godišnji već i odmor tokom dana | 3. jedemo nezdravu hranu |
4. moramo se smejati i družiti sa ljudima koji su veseli i raspoloženi | 4. stalno sedimo i ležimo |
5. slušamo muziku koja nam prija | 5. budemo negativno raspoloženi |
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)