SLAVJANSKI BAZAR: Sa Vaengom na srpskom "Hriste Bože" u čast Kosova pevao Vitebsk
Oda slovenskoj umetnosti i kulturi, a pre svega muzici, ponovo je u Vitebsku na Dvini okupila svet. Najveći festival istočne Evrope - "Slavjanski bazar" u Belorusiji ove godine ugostio je umetnike iz četrdesetak država od Baltika do Malte i od Kazahstana preko Rusije do Srbije i Kube, koji su univerzalnim jezikom planete spajali tradiciju i moderno raznih meridijana.
Vitebsk je tako, u skladu s tradicijom započetom 1992. godine na svakom koraku bio grad festival, od Dramskog teatra i Pozorišta Ljaljka, trgova i ulica punih umetnika i narodnih stvaraoca do najvažnije raskošne scene Letnjeg amfitetara.
Nad Dvinom 24 sata muzike i kulturnog glamura, izložbe velikana poput Ilje Repina, Marka Šagala, raskoš ansambla Gželj i Kubanskog kozačkog hora koji čuvaju raskoš ruske tradicije, ulični žongleri, komsomolke i partizanke s vojnim orkestrima, žongleri, sveremene i kostimirane pozorišne ulične trupe mladih, vatromet i govor predsednika Belorusije Aleksandra Lukašenka, koji je i označio da spektakl pod pokroviteljstvom beloruske Vlade može da počne.
Ono što je, nakon raspada Sovjetskog Saveza zamišljeno kao festival koji će nastaviti da neguje neraskidive veze naroda i država Rusije, Belorusije i Ukrajine, posebno značajno u ovim danima, ali i ostalih sovjetskih republike, vremenom se pretvorilo u umetničko i medijsko okupljanje sveta. Zaista treba doživeti taj spoj imperijalnog i sovjetskog s modernim, a Belorusija kao domaćin pokazala je da je u tome jedinstvena.
Zvona s brojnih bogomolja od dominantne, poput dvorca, Hristovog uspenja, čije stepenište podseća na Španski trg, do onih sa tornja Crve Aleksanda Nevskog podsetila su u festivalskim danima na dan kada su ubijeni poslednji Romanovi, car Nikolaj II sa porodicom. Stara drvena larva danas čuva i pronosi tradiciju svete velikomučeničke carske porodice i ona je otvorila vrata za brojne učesnike festivala, a bilo ih je na hiljade i turiste koji su ispunili do poslednjeg hotelskog mesta u Vitebsku.
O caru Nikolaju II je predstavljajući člana svog benda iz Jekaternburga na sceni Letnjeg afmitetara progovorila i jedna od najvećih zvezda i najplaćenijih umetnica Rusije, šansonjerka i prva dama ruske autorske pesme Elena Vaenga. Digla je na noge najmanje 20.000 ljudi, kada je na srpskom zapevala "Hriste Bože" za naše Kosovo, pevali su Belorusi sa njom.
Ovacijama su dočekani na istoj sceni i predstavnici Srbije u revijanom delu Goran Bregović i njegov Orkestar za svadbe i sahrane, a potom i Emir Kusturica sa No smoking orkestrom. Još jednom, su i na Slavjanskom bazaru potvrdili da su svetske i evropske zvezde i beloruska publika je pevala sa njima. Koliko se poštuju velikani umetnosti stvarane još na prostorima SSSR pokazali su nastupi narodnog umetnika, naveće priznanje Rusije i svih bivših republika pevača Aleksandra Morozova i kompozitora Igora Ločenka, prijatelja Če Gevare i Fidela Kastra.
Zlato u takmičarskom delu odneo je predstavnik Rumunije, a u Vitebsku se i danas sećaju nastupa Jelene Tomašević i dolaska Ivana Bosiljčića,čiji je film premijerno prikazan u delu festivala posvećenom sedmoj umetnosti. Jednostavno - oduševljenje na svakom koraku kada na Slavjanskom bazaru i uopšte u Belorusiji kažete da ste Srbin, da ste iz Srbije.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)