REMEK-DELA KONJOVIĆA TRULE PO PODRUMIMA
Veliki deo notnog materijala iz istorije umetničke muzike u Srbiji rasut je po podrumima nezainteresovanih naslednika značajnih kompozitora, po magacinima muzičkih škola, kao i na različitim mestima po svetu. Odbor SANU za zaštitu srpske muzičke baštine sa kompozitorkom Isidorom Žebeljan na čelu nastoji da ove bisere srpskog muzičkog nasleđa sakupi da bi se čuvali u jedinstvenoj bazi podataka. Ipak, ovaj proces je veoma komplikovan.
DIGITALIZACIJA
- Ljudi obično nemaju predstavu šta je sve potrebno da bi neka muzika postojala i bila sačuvana. Prvo treba naći partiture i štimove... Posle toga muzičari treba da odsviraju te kompozicije. Takvi koncerti se snimaju i skladište na digitalne formate, koji se potom čuvaju. Proces je veoma zahtevan, ali drugog načina za očuvanje srpske kulturne baštine jednostavno nema - objasnila je Isidora Žebeljan u razgovoru Tanjugu. Žebeljanova je inače najmlađi srpski akademik.
Priznata svetska umetnica upozorava da čak ni zaostavština kompozitora i akademika kakav je bio Petar Konjović nije zbrinuta na adekvatan način.
- Još uvek nemamo predstavu gde su neke od njegovih kompozicija. Šta reći o delu akademika Milenka Živkovića, koji je studirao u Parizu i bio izuzetan pedagog velikanima kao što je Enriko Josif ili Dušan Radić. Ovog momenta nije moguće izvesti jednu njegovu kompoziciju - kazala je Isidora Žebeljan.
Jedan od prioriteta delovanja odbora koji vodi, kaže, jeste stvaranje centralne baze podataka sa imenima kompozitora, njihovim delima i istorijskim podacima.
- To je neka vrsta pretraživača u koji je do sada uneto oko 5.000 dela naših kompozitora. Do sada smo radili volonterski, ali za ozbiljan rezultat i iskorak u istraživanjima potreban nam je novac - kazala je Žebeljanova. U odboru su i Dragoljub Katunac, Milana Stojadinović Milić, Borislav Čičovački i Maja Čolović Vasić, Mirko Jeremić sekretar odbora, koji je najčešće u potrazi za partiturama po različitim adresama širom Srbije.
ANDRIĆ U MEMLI
- Mi nikada ne znamo da li ćemo u nekom podrumu naići na muzičko remek-delo dostojno Andrićevog romana "Na Drini ćuprija". Dok ne istražimo muzičku kulturnu baštinu, mi nismo sigurni da li neko genijalno delo leži pod prašinom i memlom u nekom magacinu. Dok ne budemo znali šta sačinjava našu kulturu, mi jednostavno nemamo ideju šta smo i ko smo - zaključuje Isidora Žebeljan.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)