IGRAJU DELIJE OD BEOGRADA DO TOKIJA

Autor:

Zabava

08.12.2017

09:03

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Kolo se igra u svim delovima naše zemlje i ne mogu se zamisliti porodične svetkovine i okupljanja bez ove tradicionalne igre. Postoje različiti spletovi koraka uz muziku užičkog, šumadijskog, vranjskog, niškog ili vojvođanskog kraja, a najstarije verzije tradicionalnog narodnog plesa su moravac i kukunješ, zabeležene u 19. veku u centralnoj Srbiji.

Foto: e-stock

Ovaj izuzetno vitalan element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije upisan je juče na Uneskovu reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva! Vest je stigla iz Južne Koreje, gde je održano 12. redovno zasedanje Međuvladinog komiteta za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa, a kako piše na zvaničnom sajtu, "srpsko kolo je kolektivni ples koji izvode plesači koji međusobno formiraju lanac i obično se kreću po kružnoj liniji držeći se za ruke".

VEKOVNI OBIČAJ

- Da ne bude zabune, zaštićen je jedan konkretan ples, koreografija, koja se igra u formaciji kola. To je ona kombinacija koraka koju svi znamo i igramo na proslavama: dva koraka desno, dva levo, a ta vrsta plesa ima više naziva. Igre u formaciji kola gde se igrači drže za ruke postoje vekovima i ne vezuju se samo za srpsku tradiciju. Da smo pokušali da zaštitimo kolo kao takvo, imali bi pravo da se bune i Hrvati i Grci i brojni drugi narodi - objašnjava za Srpski telegraf Zdravko Ranisavljević iz Centra za istraživanje i očuvanje tradicionalnih igara Srbije, a koji je učestvovao u pripremi dokumentacije za kandidovanje naše igre na ovu listu.

Najstarije verzije tradicionalnog narodnog plesa su moravac i kukunješ, a zabeležene su u 19. veku u centralnoj Srbiji

Inače, objašnjava sagovornik, pojam srpsko kolo je nastao i u upotrebi je tek od dvehiljaditih godina kako bi se napravila razlika od drugih igara u sličnoj formi i istakao nacionalni momenat.

Vesna Dušković iz Centra za nematerijalno kulturno nasleđe Etnografskog muzeja ističe da je ovo svetsko priznanje za negovanje kulturne baštine velika stvar kako za zemlju tako i za svakog pojedinca.

Foto: Tanjug

Na Uneskovoj listi uskoro bi se mogle naći i gusle, a priprema se dokumentacija i za tradiciju proslave Đurđevdana

GUSLE I ĐURĐEVDAN

- To je jako važan događaj za našu zemlju jer je 2014. na istu listu iz Srbije upisana slava. To je za nas izuzetna čast jer su prepoznate vrednosti naše kulture u svetskim okvirima - kaže Duškovićeva i zaključuje: "Kolo se igra od davnina i igraju ga svi u Srbiji bez obzira na nacionalnost i versku pripadnost. Kolo je nešto što nas povezuje jer ga igraju ozbiljni plesači, ali i obični ljudi koji nemaju smisla za ritam i pokret."

Još jedna srpska tradicija koja bi se mogla naći na ovom prestižnom spisku su gusle, a naši eksperti će u bliskoj budućnosti prikupiti dokumentaciju i za tradiciju proslave Đurđevdana.

Tango i marijači

Na Uneskovu listu nematerijalnog nasleđa, kada je reč o muzici i plesu, upisani su već argentinski tango, portugalski fado, bečki valcer, ali i meksički marijači.

Tango

Kolo za Ginisa

Pre dve godine u Novom Sadu je 12.000 igrača iz Srbije i još deset zemalja u narodnim nošnjama zaigralo kolo i pokušalo da obori Ginisov rekord u najdužem kolu na svetu. Igrači od sedam do 77 godina, držeći se za ruke u neprekidnom lancu dugom šest kilometara, duž četiri bulevara odigrali su veliko bačko kolo, katanku i užičko kolo, ali rekord nisu oborili.

 

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading