Izložba "Kraljevi i svetitelji srpski": Kameni tron cara Dušana i kivot Stefana Dečanskog!

Autor: D.Stanković

Zabava

07.05.2020

03:45

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

U Istorijskom muzeju Srbije od danas se može videti postavka posvećena najznačajnijoj srpskoj srednjovekovnoj dinastiji, ulaz je samo uz maske i rukavice.

RepublikaFoto: Promo/Istorijski muzej Srbije

Pečatnjak kneza Strojimira, vladara prednemanjićke epohe, iz devetog veka, deo kamenog trona cara Dušana iz Manastira Studenica, prva Dečanska hrisovulja i kivot kralja Stefana Dečanskog samo su neki od vanrednih eksponata postavke "Kraljevi i svetitelji srpski", koja će od danas konačno biti pred posetiocima svakog radnog dana, u periodu od 12 do 16 časova.

U istom trenutku u izložbenom prostoru ne boravi više od 30 osoba, uz obavezno održavanje i fizičke distance

Otvaranje izložbe u Istorijskom muzeju Srbije sprečilo je uvođenje vanrednog stanja zbog pandemije, a sada je zbog prevencije predviđeno da u istom trenutku u izložbenom prostoru ne boravi više od 30 osoba, uz obavezno korišćenje zaštitne opreme (maske i rukavice) i održavanje fizičke distance.

- "Kraljevi i svetitelji srpski" sveobuhvatna je izložba koja brojnim rukopisnim knjigama i materijalom obuhvata i prednemanjićki period. Mi imamo vladare još od polovine 7. veka, čak tri dinastije pre Nemanjića, a prema dinastiji koja je oformila srpsku državnost imamo strahopoštovanje. "Put porodice", "Put ratnika" i "Stolno mesto" su tek tri od 12 tematskih celina, koje će posetioci moći da vide - kaže dr Dušica Bojić, direktorka Istorijskog muzeja Srbije.

Značaj imena Stefan

Svi Nemanjići, od Nemanje do Uroša, imali su kao prvo ime Stefan. Ono je grčkog porekla, a potiče od reči stefanos, koja označava krunu.

Postavka posvećena najznačajnijoj srpskoj srednjovekovnoj dinastiji rezultat je višegodišnjeg istraživačkog rada autorke Vanje Vuksan i nastoji da prikaže značaj Nemanjića za nastanak, razvoj i harmoničnu usklađenost srpske države i Crkve, kao i važnost kulta "stare srpske države" za istrajavanje srpskog naroda tokom viševekovne turske vlasti i konačnu obnovu državnosti u 19. veku.

Izložen je nakit, oružje, vladarski novac, ali i rukopisi, kopije i reprodukcije fresaka, ikona i relikvija, koje prikazuju raznolikost sačuvanog materijalnog nasleđa države Stefana Nemanje i naslednika tokom dva veka vlasti i njihove izuzetne doprinose i u oblastima prosvete, književnosti, arhitekture i zadužbinarstva.

Imamo vladare još od polovine 7. veka, čak tri dinastije pre Nemanjića, a prema dinastiji koja je oformila srpsku državnost imamo strahopoštovanje

Posebna ekskluzivnost je kivot Stefana Dečanskog, pozajmljen iz Muzeja SPC, koji će pred posetiocima biti do 12. juna. Školarci imaju priliku da se upoznaju i sa našim prvim pismom - glagoljicom, jer će biti izložena kopija Marijinskog jevanđelja, koje je najstariji sačuvani spomenik pisanog staroslovenskog jezika, a za koje se smatra da je nastalo najkasnije početkom 11. veka i koje se danas nalazi u Ruskoj nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu. Izložba traje sve do 20. novembra.

Kralj Jovan Vladimir

Iz prednemanjičkog doba izdvaja se priča o dukljanskom kralju Jovanu Vladimiru, prvom srpskom vladaru koji je postao svetitelj, na jednim naučnicama pronađenim u Smederevu se vidi dvoglavio orao, a segment o poreklu i postojbini Nemanjića počinje fotografskim snimkom prve povelje Stefana Nemanje Hilandaru. Dokument su monasi manastira poklonili kralju Aleksandru Obrenoviću, čuvan je u Narodnoj biblioteci do Prvog svetskog rata, kada mu se gubi svaki trag.

 

 

 

 

 

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading