Blamčina! Teška ispala Bogoljuba Karića: Nećete verovati šta je napisao o Natalijinoj Ramondi

Autor: telegraf.rs, Republika

Vesti

12.11.2018

17:29

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Tačno na Dan primirja u Prvom svetskom ratu koji Srbija obeležava kao državni praznik u znak sećanja na pobedu i veliko stradanje srpske vojske u Velikom ratu, biznismen Bogoljub Karić objavio je status na svom Fejsbuk profilu. Karić je poznat po objavama, koje su često i šaljive, ali mu se ovog puta omakla jedna velika greška.

RepublikaFoto: Tanjug/A. STOJANOVIĆ
Bogoljub Karić

Naime, želeći da obeleži datum na pravi način, Karić je sa svojim pratiocima podelio da je od ambasadora Veljka Kovačevića dobio cvet Natalije Ramonde.

Jedino što je omašio u objavi jeste ko je bila Natalija.

- Čast mi je da sa svima vama podelim ovaj nezaboravan momenat, kada mi je njegova ekselencija ambasador Veljko Kovacević dodelio cvet Natalije Ramonde. Povodom 100 godina od Pobede u Prvom Svetskom ratu. Ovaj cvet daruje se povodom proboja Solunskog fronta i bitke na Kajmakčalanu. Natalija Ramonda bila je bolničarka iz Švajcarske koja je stradaloj vojsci mnogo pomagala - napisao je Karić.

 

Verovatno zbog komentara koje je dobijao, biznismen je ubrzo promenio status, ali je iz jedne greške otišao u drugu - ovog puta je napisao da se kraljica po kojoj cvet nosi ime prezivala Ramonda.

 

Višestruka simbolika

RepublikaFoto: wikimedia.org

Inače, Natalijina ramonda (Ramonda nathalie) je biljka čija je simbolika višestruka za srpski narod.

Poznata i kao cvet feniks jer i kada se potpuno osuši ako se malo zalije, može da oživi, baš kao što je iz pepela vaskrsla i srpska vojska u Prvom svetskom ratu.

Cvet koji je živ i kada je na oko mrtav je dobio ime po jednoj od najlepših srpskih kraljica Nataliji Obrenović i opstaje na našim prostorima već milionima godina.

Natalijinu ramondu otkrio je u okolini Niša doktor Sava Petrović 1884. godine, a u literaturu je uveo Josif Pančić. Reč je o endemskoj vrsti Zapadnog Balkana, a osim u Srbiji raste samo u Makedoniji i Grčkoj. Nalazi se na spisku retkih, ugroženih i endemičnih biljaka Evrope, a u Srbiji je strogo zaštićena vrsta.

U narodnom govoru se naziva i vaskršnji cvet jer pored toga što osušena kada se zalije oživi kao feniks, cveta u vreme Vaskrsa. U Evropi, osim ramondi, svega dve vrste imaju ovu sposobnost anabioze.

 

 

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading