ZA MASAKR NA SARAJEVSKOJ PIJACI NISU KRIVI SRBI: SOROŠ REŽIRAO MARKALE

Autor:

Vesti

05.03.2018

06:42

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Masakr na pijaci Markale 5. februara 1994. godine, za koji su optuženi Srbi, režirao je američki milijarder Džordž Soroš, poznat po berzanskim spekulacijama i rušenju režima širom sveta. U tome mu je, po običaju, svesrdno pomogla CIA.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Džordž Soroš je glavni režiser masakra na sarajevskoj pijaci

Komandant Unprofora general Majkl Rouz opisuje kako su ga uoči tragedije posetila dvojica misterioznih Amerikanaca, od kojih je jedan bio službenik ozloglašenog bogataša

U knjizi svedočenja o svojoj dužnosti britanski general Majkl Rouz, u to vreme komandant međunarodne misije Unprofor u BiH, izneo je niz tvrdnji koje direktno upućuju na to da iza krvoprolića na sarajevskoj pijaci stoje Soroš i CIA.

IZNENADNI SASTANAK

Prema ovim svedočenjima, kojima se detaljno bavio istoričar Bojan Dimitrijević u knjizi "Komandant" o generalu Ratku Mladiću, Rouz se u prvoj nedelji po preuzimanju dužnosti, krajem januara 1994, sastao sa dvojicom čudnih Amerikanaca, a odmah potom se dogodio masakr u kom je stradalo 68 ljudi (pogledajte u okviru uz tekst šta je o tome napisao Rouz). Reč je o događaju koji je ostao upamćen kao Markale 1, dok se godinu i nešto dana kasnije dogodio još jedan masakr na istom mestu.

Istoričar Bojan Dimitrijević ističe za Srpski telegraf da su svi događaji pred Markale simptomatično ukazivali na režirane operacije.

- Može se zaključiti da su ljudi koji su pripadali krugu oko Soroša sigurno bili vezani za neku od obaveštajnih službi SAD. Ciljano se desio iznenadni sastanak Rouza sa predsednikom Otvorenog društva Arijeom Nejerom, što je jasan dokaz ostvarenja Soroševih zamisli. Markale su se desile baš onako kako mu je Nejer objasnio nekoliko dana pre eksplozije. Srbi su ispali zločinci, a muslimani žrtve. Drugi Amerikanac kog pominje misteriozni Kuni nastradao je dve godine kasnije u Čečeniji i nikad se nije potvrdilo da je radio za CIA - navodi Dimitrijević.

MARKALE 1

  • 5. februara 1994, između 12.10 i 12.15, udar granate na pijacu
  • ubijeno 68, ranjeno 144 ljudi
  • svi zapadni mediji odmah naveli Srbe kao počinioce
  • RS istog dana od Unprofora zatražila osnivanje zajedničkog istražnog tima, ali je to odbijeno

MARKALE 2

  • 28. avgust 1995, oko 11 sati
  • poginulo 37, ranjeno 90 osoba
  • ispaljeno pet granata
  • srpski politički vrh negirao bilo kakvu odgovornost i optužio snage Vlade BiH da gađaju vlastiti narod kako bi izazvale međunarodnu zajednicu i moguću intervenciju
  • Unprofor zaključio da je sve granate ispalila Vojska RS

SPECIJALNE OPERACIJE

Stručnjak za bezbednost i terorizam iz BiH Dževad Galijašević kaže za naš list da, osim Markala, još nekoliko insceniranih slučajeva jasno pokazuje da je Džordž Soroš u Bosni finansirao razne specijalne operacije pod izgovorom da podržava demokratiju i zaštitu ljudskih prava:

- Soroš godinama dugo vodi paralelni sistem, koji finansira ratne i terorističke operacije širom sveta, pa je to radio i u BiH. Nisu samo u pitanju oba slučaja Markale, već i događaji u sarajevskoj ulici Vase Miskina, eksplozivna naprava na balkonu komandanta Armije BiH Sefera Halilovića, Tuzlanska kapija i mnogi drugi. Sve je to bila matrica specijalnih operacija za koje Alija Izetbegović nije imao posebnog potencijala, osim onog koji su mu dali Amerikanci u vidu specijalaca CIA. Novac je iz SAD stizao isključivo preko Soroševog Otvorenog društva, kao imperijalne finansijske ustanove stvorene za plaćanje državnih prevrata, atentata, izazivanje nestabilnosti i pokretanja ratova.

VEŠTACI: GRANATA NIJE DOŠLA SA SRPSKE STRANE

Komandant ruskih mirotvoraca u Sarajevu pukovnik Andrej Demurenko sačuvao je kompletnu dokumentaciju vezanu za Markale. U tim izveštajima navode se tačno izračunati uglovi dolaska i sletanja projektila na mesto udara. Oficiri UN su otišli do dve lokacije s kojih je bilo moguće gađati Markale, ali na jednoj nije bilo tragova da su tamo bili nekad postavljeni minobacači, dok se druga lokacija nalazila u šumi, odakle je bilo nemoguće gađati iz minobacača.

- Zbog zgrada koje okružuju Markale, ni slučajno nije mogla stići granata sa srpskih položaja - zapisao je Demurenko.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading