EKSKLUZIVNO KOLUMNE RADOVANA KARADŽIĆA: Tri greške zbog kojih smo zaratili ( IV deo)

Autor: Priredila TATJANA KOVAČEVIĆ

Vesti

18.01.2018

06:03

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Ključne greške, stvaranje Jugoslavije od naroda koji je nisu želeli, politika po kojoj slaba Srbija znači jaku Jugoslaviju i naposletku razbijanje te države stvorili su atmosferu pogodnu za ratna huškanja, što je dovelo do novih sukoba. Tako bi u najkraćem glasilo objašnjenje Radovana Karadžića za najveće greške koje su dovele do krvoprolića u Bosni.

Stvaranje Jugoslavije, politika "slaba Srbija, jaka Jugosalvija" i naposletku razbijanje te države bili su najlošiji potezi, posle kojih su otvorena vrata novim sukobima

Kada se laž ustoliči na prestolu, piše prvi predsednik Republike Srpske u ekskluzivnoj kolumni za Srpski telegraf, greške se nižu i sve tada vodi "u pravcu ratnog rešenja". Karadžićevo viđenje tih događaja prenosimo u celosti, bez ikakvih izmena.

PROPAST IMPERIJE

Pre svega, sam rat kao način rešavanja suprotstavljenih želja i težnji je velika greška. Retko se desilo da strana koja započne rat iz njega izvuče neku korist, već samo štetu. Imperije koje su u prošlom veku započinjale ratove - propale su u tim ratovima. A koreni naših kriza se nalaze u greškama koje su davno počinjene, iz vremena imperija koje su kroz naše narodno tkivo crtale granice i izoštravale verske i kulturne razlike, koje nam traju i danas. U tom lancu grešaka su i stvaranje i rušenje Jugoslavije uz užasne posledice po sve, a naročito po Srbe. Zbog toga je teško izolovati greške koje pripadaju samo ovome ratu, jer ovde ništa nije "od juče".

Laž se ustoličila na prestolu, međusobnim optuživanjima nije bilo kraja

ROMANTIČARSKI SNOVI

Romantičarski snovi o slovenskom bratstvu nisu mogli izdržati verske i kulturne razlike kojima su se poslužile svetske sile kad god im je trebalo. Bilo je lepo što je Srbija doprinela pobedi Antante i oslobađanju Bosne, Hrvatske i Slovenije, ali je pravljenje države od elemenata koji to nisu želeli, već im je Jugoslavija bila nužno zlo da bi izbegli sudbinu poražene strane, greška koju jedan narod može napraviti samo jednom u životu, ako takvu grešku uopšte preživi.

Genocid iz Drugog svetskog rata nije ni imenovan, a trebalo je da se desi jedan novi. Prerano antisovjetsko deklarisanje izložilo je tu državu besu komunističke Internacionale, pa nam i danas u glavama nekih naših komunista traju njena uputstva o slabljenju Srbije kao preduslovu za širenje komunizma. "Slaba Srbija, jaka Jugoslavija".

Retko strana koja započne rat iz njega izvuče korist, već samo štetu

Nakon tih kolosalnih grešaka i nastavka politike "slaba Srbija, jaka Jugoslavija", lako je bilo u devedesetim nastaviti sa grešaka. Način na koji je razorena Jugoslavija daleko prevazilazi sve njene grehe i slabosti. A sve se moglo završiti mirno i pošteno, tj. pravedno, ali su zapadne republike dobile podršku da na silu zadrže imperijalne i komunističke granice bez ikakvih garancija za dva miliona zapadnih Srba i ostalih manjina.

RAZROKI BALKANCI

Kad se govori o Bosni, najveću grešku počinili su neki "otuđeni centri moći u SDA", kako ih je okarakterisao Adil Zulfikarpašić kada je napuštao tu stranku. Kad je jednom donesena odluka da se nastavi u pravcu ratnog rešenja, sve ostale greške su dobile šansu i nisu je propustile, sve su se ostvarile. Laž se ustoličila na prestolu i obezbeđuje se nastavak antagonizma, međusobnih sumnjičenja i optuživanja, i tome se ne vidi kraja. Narodi u ovom regionu jednim okom motre jedni na druge, a drugim pokušavaju da izgrade budućnost, ali tako razroki neće stići daleko. Nama naši prijatelji i rodoljubi zameraju, to jest smatraju našim greškama što nismo odmah uveli ratno stanje i što nismo išli na brzu pobedu. O pobedama malo kasnije, ali ratno stanje nismo hteli da uvedemo da ne militarizujemo život i daleko od linija fronta i u brojnim opštinama u kojima nije bilo borbi.

Komandama bi, naravno, bilo lakše, ali narodu bi bilo teže.

Istorija u brojkama
1990. Karadžić ušao u politiku i formira Srpsku demokratsku stranku
Zalagao se da BiH ostane u krnjoj Jugoslaviji, a da se u slučaju cepanja Bosne srpske teritorije pripoje Srbiji i Crnoj Gori
1991. osnovao "srpske autonomne oblasti" (SAO), na referendumu iste godine Srbi većinom glasova bili za savez sa Srbijom
Skupština bosanskih Srba 9. januara 1992. godine proglasila Republiku srpskog naroda Bosne i Hercegovine
1992. vlasti BiH organizovale referendum o nezavisnosti, gde je većina izašlih glasača bila za otcepljenje od Jugoslavije
U aprilu iste godine Ujedinjene nacije priznale nezavisnost BiH i primile je u svoje članstvo

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading