Ministarka Mihajlović o rudniku litijuma: ŽIVOTNA SREDINA KLJUČNA I U PROJEKTU JADAR!

Autor: Republika.rs

Vesti

06.05.2021

09:35

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović izjavila je danas da je cilj Vlade Srbije da razvija održivo rudarstvo i da je pitanje zaštite životne sredine odlučujuće za sve odluke koje se budu donosile u vezi sa svim rudarskim projektima, pa i sa projektom Jadar.

RepublikaFoto: Tanjug/Zoran Žestić
Zorana Mihajlović

Na otvaranju dvodnevnog skupa "Projekat Jadar - šta je poznato?" u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti (SANU) u Beogradu, ona je istakla da je važno da se i u slučaju projekta Jadar poštuju činjenice i razotkrivaju zablude, i spreči da one stanu na put napretku Srbije.

- Nalazimo se u ustanovi koja poštuje činjenice, koja razotkriva zablude, koja okuplja najveće umne ljude Srbije, i koja uvek treba aktivno da učestvuje u raspravama i daje predloge pravca koji Srbiju vodi u progres i napredniji život. Ovde sam iz istog razloga. Da pričamo o činjenicama, da zajedno nađemo način da postojeći trenutak iskoristimo, da kroz nezaobilaznu globalnu politiku energetske tranzicije ujedno, u buducnosti stvorimo uslove za ozbiljan ekonomski napredak Srbije - poručila je Mihajlovićeva.

Istakla je da je činjenica da je ležište jadarita, novog minerala bora i litijuma, za koje je izvšena i minerološka međunarodna verifikacija i sertifikacija 2006. godine u Londonu i Amsterdamu, u Jadarskom basenu, kod Loznice, značajno sa dva aspekta.


Navela je da je prvi aspekt količine rude koje su među najvećima u Evropi, a sa aspekta sadržaja litijuma, to ležište je jedno od najvećih.

Zahvaljujući tom prirodnom bogatstvu, dodaje Mihajlovićeva, Srbija se visoko pozicionira kao strateški bitna zemlja na evropskoj i svetskoj karti kritičnih mineralnih resursa, i resursa buducnosti, od kojih će, kaže, zavisiti privrede svih razvijenih zemalja.

Ona je rekla da su Elaboratom o resursima i rezervama, overene bilansne rezerve rude litujuma i bora kod Loznice iznose 158 miliona tona rude, proračunate vrednosti od 56 milijardi dolara, sa potencijalnim ulaganjem od 1,5 milijardi dolara.

- Potencijalni uticaj ovog projekta na BDP kreće se od osam do 15 odsto, imajući u vidu da ne govorimo samo o eksploataciji rude, već i o njenoj preradi, mogućnosti za otvaranje fabrike litijumskih baterija, i na kraju električnih automobila - rekla je Mihajlovićeva.

Dodala je da su pitanja koja se na osnovu tih podataka sama postavljaju jesu - da li smo dovoljno bogata zemlja da se odreknemo prirodnog bogatstva koje može biti temelj i naše privrede i stub jake ekonomije?

Ona je navela da je interesovanje za geološka istraživanja litijuma u svetu povećano zbog procesa energetske tranzicije i težnje ka klimatski neutralnom razvoju, koji podrazumeva povećanje tražnje za električnom energijom, kako u industriji, tako i u svim vidovima saobraćaja.

- Rešavanje energetske trileme - energetika, ekologija i ekonomija, koja treba da obezbedi održivost razvoja kreće se upravo ka upotrebi alternativnih goriva, proizvodnji automobila na električni pogon i hibrida. Glavni materijal za proizvodnju baterija za njihove potrebe je litijum, a upravo Srbija sa svojim rezervama i proizvodnjom litijuma može zauzeti važno strateško mesto u Evropi i u svetu - jer može pokriti 12 odsto od svetske potrebe za litijumom, poštujući pri tome sve ekološke aspekte i zakone prirode - navela je ministarka.

Dodala je da se procenjuje da će do 2025. samo globalno tržište litijumskih baterija biti vredno oko 80 milijardi dolara.

Mihajlovićeva je naglasila da je izmenama zakona o rudarstvu obezbeđen zakonodavni okvir kojim su stvoreni uslovi za preokret u rudarstvu, ne samo u smislu mogućnosti za nove investicije, nego i vraćanja težišta na interes Srbije da ostvari dodatnu vrednost, kroz zaštitu životne sredine, preradu mineralnih sirovina i povećanje prihoda države.

- Mnogo puta se u prošlosti pokazalo da su samo neznanje i strah sprečavali razvoj i napredak. Verujem da nema potrebe da se vraćamo 140 godina unazad, pa da reagujemo kao što se reagovalo kada je izglasan zakon o izgradnji prve železnicke pruge od Beograda do Niša i Vranja, tvrdeći da će iza pruge ostati pustoš - navela je Mihajlovićeva.

Dodala je da je zato potrebno da se razgovara o svim činjenicama, jer je, kaže, uverena da svi teže održivom razvoju i napretku Srbije.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading