ŠIPTARI VIŠE NE ZNAJU GDE UDARAJU: Prištinski "borci za ljudska prava" optužili igumana Savu Janjića za izmišljene ratne zločine!

Autor: Tanjug, Republika

Vesti

11.04.2021

13:22

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Savet za zaštitu ljudskih prava i sloboda iz Prištine zatražio je danas istragu protiv igumana manastira Visoki Dečani Save Janjića zbog navodnih ratnih zločina, prenosi portal Reporteri.

RepublikaFoto: youtube.com/Prishtina Insight
Sava Janjić

U toj organizaciji smatraju da treba istražiti ulogu Save Janjića u, kako tvrde, zatočenju civila u manastiru Visoki Dečani tokom rata na Kosovu i Metohiji, za šta, navode, on snosi skoro najveću odgovornost i da nije tačno da je on među manastirske zidine primio Albance da bi ih zaštitio.

U saopštenju se navodi da su, "prema izjavama svedoka, po završetku rata u manastiru Dečani, pored raspoređivanja paravojnih formacija i redovnih srpskih snaga, Albanci držani kao taoci".

U saopštnju se Janjiću zamera što se žali da "kosovski Albanci i institucije ugrožavaju manastir Dečani" i ocenjuje da je "posle 21 godine od završetka rata, reći da je manastir Dečani ugrožen besmislica".

Organizacija Evropa nostra uvrstila je manastir Visoki Dečani na listu jednog od najugroženijih lokaliteta kulturnog nasleđa Evrope za 2021. godinu.

Lideri privremenih institucija samouprave u Prištini Vjosa Osmani i Aljbin Kurti prethodno su uputili pismo toj organizaciji, tvrdeći da taj srpski manastir ne ispunjava kriterijume za listu "Sedam najugroženijih lokacija evropskog kulturnog nasleđa", kao i da je izveštaj o manastiru "netačan, pristrasan i neprihvatljiv".

Visoki Dečani jedini je spomenik u Evropi koji se 20 godina u kontinuitetu nalazi pod snažnom vojnom zaštitom budući da se radi o spomeniku izuzetno velike istorijske i kulturne važnosti za Evropu i svet.

Manastir, koji je kao svoju zadužbinu u 14. veku podigao srpski kralj Stefan Dečanski, a nakon čije smrti je radove nastavio njegov sin car Dušan, upisan je na Uneskovu Listu svetske baštine, dok se od 2006. godine, nalazi i na Uneskovoj Listi ugrožene svetske baštine.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading