Otkriće nakon pola veka! Tito plaćao CIA i BND da ga špijuniraju

Autor:

Vesti

13.02.2020

06:07

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Više od pola veka vlade širom sveta, uključujući i nekadašnju Titovu vlast u Beogradu, oslanjale su se na proizvode švajcarske firme "Kripto AG", koja je proizvodila kriptografske uređaje kojima su se služili špijuni, vojnici i diplomate, a koja je, ispostavilo se, u vlasništvu američke špijunske službe CIA i nemačke BND.

Josip Broz Tito

Kako Jutarnji list prenosi otkriće novinara Vašington posta i nemačke televizije ZDF, "Kripto AG" je svoje mašine prodavala u više od 120 država sveta, a među kupcima su bile i Jugoslavija, Iran, Indija, Pakistan, Italija, kao i južnoameričke i afričke države, pa čak i Vatikan.

Navodi se da, iako su bile rasprostranjene i na dobrom glasu, mašine ove firme nisu bile sigurne. Postojale su njihove dve verzije koje je bilo nemoguće da razlikuje bilo koja osoba koja nije znala šta traži. Većina svetskih vlada dobila je, ne znajući, verziju čiju je enkripciju bilo lako dešifrovati.

Proceduru za dešifrovanje znali su stvarni, skriveni vlasnici "Kripto AG" CIA i tadašnji zapadnonemački BND.

Navodi se da su neverovatnu istoriju ove firme, koja je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka zarađivala milione dolara, razotkrili novinari koji su došli u posed tajnog dosijea CIA o operaciji prvobitno nazvanoj "Tezaurus" ("Thesaurus", terminološki rečnik), a kasnije "Rubikon".

- Bio je to obaveštajni uspeh veka. Strane vlade su isplaćivale veliki novac SAD i Zapadnoj Nemačkoj za privilegiju da im najtajnije poruke čitaju najmanje dve (a moguće čak i pet ili šest) stranih država - piše u zaključcima dokumenta CIA.

Navodi se da su pomoću mašina "Kripto AG" CIA i BND nadgledali komunikacije iranskih vođa za vreme talačke krize 1979, slali su obaveštajne podatke o argentinskoj vojsci Ujedinjenom Kraljevstvu za vreme Foklandskog rata, a otkrili su i da je Libija stajala iza bombaškog napada na noćni klub u Berlinu 1986. godine.

Dokumenti iz arhive CIA, kao i paralelni dokumenti koje je ZDF nabavio iz BND, otkrivaju kako su podaci dobijeni iz "Kripto AG" programa predstavljali čak 40 posto ukupnih informacija iz stranih država koje je prikupljala Nacionalna sigurnosna agencija (NSA). U slučaju BND, radilo se o skoro 90 odsto.

OSNIVAČ IZ RUSIJE

Osnivač firme bio je Boris Hagelin, preduzetnik i izumitelj rođen u Rusiji, koji je prebegao u Švedsku kada su boljševici preuzeli vlast, a zatim ponovo prebegao u SAD kada je nacistička Nemačka okupirala Norvešku 1940. godine. On je tamo počeo proizvodnju mehaničke mašine za šifrovanje M-209 za američku vojsku.

Proizveo je oko 140.000 primeraka, a nakon rata vratio se u Švedsku i tamo otvorio fabriku. Razvio je nove mašine za šifrovanje, koje su američki špijuni teško mogli da dešifruju.

CIA je postala zabrinuta da neće moći da prikuplja podatke o državama u svetu ako one budu kupovale mašine od Hagelina.

Uz pomoć Vilijama Fridmana, oca američke kriptografije i bliskog prijatelja Hagelina, CIA je postigla dogovor s njim. Početkom pedesetih godina prošlog veka Hagelin je preselio firmu i fabriku u Švajcarsku uz obećanje koje je dao CIA da će ograničiti prodaju najsigurnijih modela samo državama za koje dobije odobrenje od SAD. Svi ostali dobijali bi starije, manje sigurne sisteme. Zauzvrat, CIA bi mu nadoknadila gubitke.

Kada su mehaničke mašine zastarele, firme širom sveta su počele da se okreću elektronskim uređajima, pa su CIA i američka Agencija za nacionalnu bezbednost (NSA) ponudile Hagelinu da mu dizajniraju elektronske sklopove za nove uređaje.

Kako je sve počelo da se ruši

Prvi velik udarac programu zadao je nekadašnji predsednik SAD Ronald Regan, koji je medijima kazao da ima dokaze da je Libija upletena u bombaški napad u Berlinu 1986, pa je libijska vlada shvatila da koriste kompromitujuće sisteme za dešifrovanje. 

Iran je počeo sve više da sumnja u kripto AG mašine, pa je 1992. uhvatio firminog prodavca dok je bio u Teheranu. Prodavac uopšte nije znao da prodaje kompromitovane uređaje. 

Pušten je devet meseci kasnije, psihički rastrojen od ispitivanja i tretmana u zatvoru, nakon što je "Kripto AG" platio Irancima milion dolara da ga oslobode. 

Novac je u celosti dao BND jer je CIA odbila da prekrši pravilo da ne plaća otkup za taoce. Iako je zadnji datum naveden u dokumentima CIA iz 2004. godine, mnogo je indikacija da se projekt nastavio.

Uređaji bi izgledali kao da proizvode nasumične nizove znakova, a zapravo su se ponavljali u dovoljno kratkim intervalima da bi superkompjuteri koje je imala NSA mogli lako da ih dešifruju.

Kada su CIA i BND postigli dogovor o preuzimanju firme, uz američki uslov da Francuzi ne smeju da budu uključeni, Hagelin je dobio 5,75 miliona dolara za svoju firmu, a CIA je prepustila BND brigu oko organizovanja transfera.

Iskorišćena je lihtenštajnska pravna kancelarija "Markser i partner", koja je skrivala prave vlasnike, a zauzvrat je dobijala godišnji iznos kako bi čuvala tajnu. Kako bi osigurali stabilno poslovanje, Nemci su u firmu doveli "Simens" kao konsultante za poslovanje i tehnička pitanja, dok su je Amerikanci povezali sa "Motorolom", koja je popravljala proizvode.

NISU UŠLI U SSSR

Od 1970. do 1975. prodaja je narasla sa 15 miliona franaka godišnje na više od 51 milion. Firma je upošljavala više od 250 ljudi, a do 1980. vodeći klijenti firme uključivali su Iran, Italiju, Indoneziju, Irak, Libiju, Jordan i Južnu Koreju. Ipak, nikada i Sovjetski Savez, koji je sa pravom bio sumnjičav.

CIA se upuštala u tajne operacije ocrnjivanja konkurentskih firmi, a državnim službenicima nudila mito. Predstavnik prodaje poslat je u Saudijsku Arabiju sa deset skupocenih roleks satova u koferu, a kada su organizovali trening za Saudijce u Švajcarskoj, odveli su ih u bordele na račun firme.

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading