SLOVENCI "BEŽE" U SRBIJU! NLB zaobišao Ljubljanu, dolazi u Beograd

Autor:

Vesti

25.05.2021

16:05

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Zašto NLB otvara razvojni centar u Beogradu, a ne u Ljubljani, pitaju se Slovenci. Odgovor je brzo stigao - zato što je Beograd postao tehnološko čvorište.

RepublikaFoto: ST/N. MANDIĆ

Beograd je postao tehnološki centar gde dolaze stručnjaci za IT iz država nekadašnje zajedničke republike. Slovenija nema dovoljno kadrova i ima previsoke poreze. 

NLB kreira razvojni kompetencijski centar u Beogradu koji zapošljava skoro 40 ljudi koji se bave razvojem. Slovenački obrazovni sistem ne stvara dovoljno kadrova za poslove ove vrste, a visoko opterećenje posla sprečava da preduzeća steknu zaposlene koji se bave razvojem  iz inostranstva, odgovara predsednik uprave Banke Blaž Brodnjak na pitanje zašto se ne jača razvoj u Sloveniji.

- Ukoliko u Sloveniji ne budemo uspeli da načinimo ozbiljniji pomak, postepeno ćemo značajan deo razvojnih kapaciteta da preselimo u Srbiju -  upozorava i dodaje: U Sloveniji ne možemo da dobijemo dovoljno kadrova za poslovnu transformaciju, a sa druge strane, veoma teško možemo da ih uvezemo zbog visokog oporezivanja. Iz tog razloga smo priunuđeni da razmišljamo – i to sve više slovenačkih preduzeća – da te razvojne profile i razvojna radna mesta otvaramo van Slovenije.

Kako kaže NLB se neće zaustaviti na razvoju zbog toga što te ljude ne može da dobije u Sloveniji.

- Obrazovanje i porezi, Brodnjak ukazuje na dva problema u sticanju zaposlenih koji se bave razvojem, recimo informatičara, naučnika vezanih za podatke, prevodilaca podataka i sličnih profila u Sloveniji. Istih nema dovoljno. Obrazovni sistem mora da bude svestan da se je svet promenio i mora da proizvodi profile koji su potrebni u različitim granama, a ne samo u bankarstvu. Zbog digitalizacije, automatizacije i robotizacije u proizvodnnji takvi profili psotaju sve bitniji - objašnjava Brodnjak.

RepublikaFoto: pixabay.com

Prema njegovim rečima danas se u Novom Sadu, Beogradu, Nišu ne postavljaju samo centri razvoja, već i logistički servisni centri za važne multinacionalne kompanije: "Danas u Srbiji IT sektor ostvaruje više od deset procenata BDP. To je posledica vizije, dok u Sloveniji nemamo jasnu strategiju  tome šta su strateške grane i na koji način ih podržati“. 

Srbija snažna u talentima za IT

Srpski IT sektor u stalnom je porastu po prihodima i broju zaposlenih, pa i u pandemijskoj 2020. godini.  Njihov izvoz IT usluga prošle godine iznosio je 1,37 milijarde evra, što je 4,4 procenta više nego godinu dana ranije, dok je izvoz u toj grani pre godine koronavirusa rastao za više od 25 procenata godišnje. 

Uspeh Srbije  potvrđuje i Rodoljub Petrović, stručnjak za IT, koji radi u Sloveniji, a inače dolazi iz Beograda.

- Kada posetim Beograd, imam osećaj da sam u Silicijumskoj dolini. Veliki oglasi nude zaposlenje za tehološke kadrove. U Srbiji se nalazi razvojni centar Majkrosofta, uspehe ostvaruje globalno preduzeće za razvoj videoigara Nordeus. Imam barem pet prijateljnja koji su se zbog posla iz inostranstva vratili u Srbiju, znam i za slovenačkog programera koje se je iz Slovenije preslio tamo. Fenomen Beograda kao regionalnog centra za preduzeća IT je živ, a time su se povećale i plate stručnjaka za IT. Iako međunarodne statistike generalno prikazuju više plate u Sloveniji, atmosfera je drugačija – najviše plate su u Srbiji više nego u Sloveniji. Statistika je jedno, a stanje na terenu drugo, - objasnio je Petrović.

RepublikaFoto: pixabay.com

Onda je potpuno jasno zašto NLB uspostavlja razvoj u Srbiji.

- NLB je međunarodna bankarska grupa koja posluje na šest tržišta.  Sa kupovinom Komercijalne banke postaje značajnija i u Srbiji. NLB sada kreira razvojni kompetencijski centar u Beogradu, a Srbija je pre deset godina jasnom vizijom donela odluku za projekat Digitalna Srbija. Odlučili su da će značajn deo BDP obezbeđivati ponudom informacionih rešenja. U osnovnim, srednjim i višim školama suštinski veću pažnju namenili su informacionim tehnologijama, u osnovnoj školi uveli kodiranje i na taj način stvarali veliki broj kadrova koji su svetu danas potrebni - kaže Brodnjak.

 

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading