Borba sa azbestom u Srbiji: Zakon treba da reši sve probleme

Autor: Novosti, Republika

Vesti

31.08.2019

21:21

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Srbiju tek iščekuje dugotrajna i mukotrpna borba sa azbestom, ali i s drugim opasnim materijalima. Struka traži odgovor kako ga najefikasnije ukloniti i bezbedno zbrinuti. Deo odgovora juče su mogli da čuju od Finske asocijacije za azbest, koja je bila gost Srpske asocijacije za rušenje, dekontaminaciju i reciklažu. Finska spada među tri najuspešnije zemlje u rešavanju ovog problema, a savet za Srbiju je da što pre uredi zakonski okvir.

Foto: Tanjug/D.ANIČIĆ
Foto: Ilustracija

Rušenje objekata, kada se mora brinuti o recikliranju materijala i njegovom ispravnom uklanjanju, daleko je skuplje. Finske kolege zato poručuju da se zakonom propiše minimum uslova, inače se za taj pristup niko neće opredeliti. U ovoj zemlji već tri decenije sistemski uklanjaju azbest, ali se kraj još ne nazire.

- Mi nismo izmislili model, samo smo ga prepisali od Šveđana - priznao je Kaj Salmi iz Finske asocijacije. - Doneli smo njihova rešenja i iskustvo. Pokrivamo čitavu oblast opasnih materijala. Moramo da mislimo o izvođačima radova i onima koji žive u stanovima sa azbestom. Naš najveći uspeh je novi zakon o azbestu. Trebalo nam je pet godina da se izborimo za njega. On predviđa da moraju da se registruju sve kompanije i svi radnici koji rade sa opasnim materijama. Pre 30 godina 35 miliona evra je iznosila zarada firmi koje se bave azbestom. Ova industrija i dalje raste.

Pred lokalnim samoupravama u Srbiji će uskoro biti izazov da ponude lokacije na kojima će moći da se zbrine azbest, ali i naprave deponije građevinskog otpada. U Finskoj svaki grad ima takvu deponiju.

Šta je to azbest?

Azbest je vlaknasti, mehanički čvrst materijal koji je otporan na dejstvo toplote i hemijskih jedinjenja. Zbog njegove otpornosti vrlo često se dodaje cementu i plastici kako bi se ojačale njihove mehaničke osobine.

Krokidolit i amozit su dve najopasnije vrste azbesta.

Azbest nije štetan po ljudsko zdravlje sve dok se ne dira, reže ili buši.

- U Vinči je čak 68 odsto građevinskog otpada - upozorio je Dejan Bojović iz Srpske asocijacije za rušenje. - Nemamo zakon koji reguliše građevinski otpad. I to je naša borba. Na deponiju dolazi mešani građevinski otpad, što je problem. Ako je mešan, on ne može da se ponovo koristi. Moramo da obučimo firme da bi mogle da obavljaju poslove sa opasnim materijalima.

Koje posledice izaziva azbest?

Azbestoza - Poremećaj rada pluća koja može da se javi čak i nakon prestanka izlaganja azbestu.

Rak pluća - Ljudi koji rade sa azbestom su više podložni ovoj bolesti od onih koji ne dolaze u dodir sa ovim materijalom.

Mezoteliom - Vrlo redak rak plućne maramice koji se javlja samo kod ljudi koji su izloženi ovom materijalu, odnosno udisanju njegovih čestica.

- Malo-malo pronalazimo zakopan opasan materijal - upozorava Popović. - Bitno je da donesemo zakon koji bi pomogao da se problem reši. Da definišemo kategoriju opasnih materijala i da onda propišemo procedure po kojima se njima rukuje i koje firme mogu to da rade. Treba da na nivou glavnog projekta definišemo koji se materijali recikliraju i da dođemo do recikliranja građevinskog materijala. Ada Huja je primer skupog zemljišta koje je zatrpano raznim materijalom i sada tamo ne možete da zabodete 20 do 30 metara duge šipove.

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading