Infarkt ubija ujutru i zimi: Obolevaju i mlađi od 30 godina

Autor: Radojka ĆORALIĆ

Vesti

06.04.2019

05:53

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Epidemija kardiovaskularnih bolesti hara Srbijom, šestoro ubije na svakih sat, godišnje više od 52.000, a žene stradaju više nego muškarci. Komentarišući ovu poraznu statistiku prof. dr Nebojša Tasić, pomoćnik direktora IKVB Dedinje i predsednik Udruženja za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga - HISPA, ističe da infarkt i šlog češće pogađaju žene, ali ne u generativnom dobu, dok su pod zaštitom hormona, već posle menopauze, kada svi oni faktori koji su se akumulirali tokom niza godina dramatično utiču na obolevanje.

RepublikaFoto: pixabay.com
Foto: Ilustracija

U razgovoru za Srpski telegraf dr Tasić upozorava da od srčanih bolesti obolevaju sve mlađi, apelujući na hitno podizanje zdravstvene svesti jer, kako kaže, imamo samo jedan život, a ovaj ubica ne pita za godine.

  • Koliko traje ta epidemija i kada će da se završi?

- Traje više decenija i poslednjih 50 godina kardiovaskularne bolesti su apsolutni ubica u Srbiji, i ta epidemija ne prolazi. Svaki drugi čovek, čak i više od toga, 54,6 odsto, umire od infarkta i to je veliki problem koji ova zemlja ima. Zato svakome u Srbiji moramo jasno staviti do znanja da je prevencija najvažnija i da kod lekara ne idu samo po recepte za lekove.

Brz život život, loša, nezdrava hrana... sve su to dovoljni razlozi da epidemija kardiovaskularnih bolesti traje i da se čak pojačava

O zdravlju moramo voditi računa od rane mladosti, jer u dvadesetim ulažemo u pedesete, u tridesetim u šezdesete. Ljudi misle da u kasnom dobu mogu nešto da poprave, možda i mogu, ali mnogo manje nego ako to urade na vreme.

  • Otkud toliki porast broja obolelih i to kod mladih?

- Brz život, loša, nezdrava hrana... - jedan kompletno nezdrav život, nebriga o sebi. Kasno odlazimo kod lekara, a faktori rizika se nagomilavaju, postaju intenzivniji. Stres je svuda oko nas, pušenje je i dalje veoma zastupljeno, slaba fizička aktivnost - ljudi provode vreme u kolima ili u kući, živimo brzo, hranimo se nezdravo i sve su to dovoljni razlozi da epidemija traje i da se čak pojačava.

Rade u sedam zemalja

HISPA centri postoje u sedam zemalja - Srbiji, Crnoj Gori, BiH, Makedoniji, Bugarskoj, Hrvatskoj i Ukrajini, ima ih više od 80, a stručni tim čini preko 2.500 lekara i sestara. Do sada imaju više od 10.000 zadovoljnih korisnika, a u Beogradu HISPA centri nalaze se u Institutu za kardiovaskularne bolesti Dedinje, koji je otvorio dr Tasić, i u "Dragiši Mišoviću".

  • Ko je najugroženiji?

- Svi su ugroženi. Oštećenja krvnih sudova javljaju se već sa 12 godina i to se kasnije samo razvija. Obolevaju sve mlađi, čak i oni sa nepunih 30 godina. Činjenica je da su urgoženiji stariji od 60 ili 70 godina, sa već poznatim morbiditetima i bolestima, ali se dešava i da ljudi u 30. doživljavaju infarkte i umiru.

RepublikaFoto: Republika
prof. dr Nebojša Tasić
  • Kada se infarkt i šlog najčešće dešavaju i mogu li se sprečiti?

- Infarkt je najčešći u ranim jutarnjim časovima jer tada dolazi do skoka pritiska aktiviranjem organizma na buđenje. Tako je najčešće, ali nema pravila. Takođe, u zimskim mesecima imamo manje fizičke aktivnosti, hrana je jača, a ljudi manje šetaju. I da, mogu se sprečiti HISPA programom, koji je jako dobar u prevenciji.

Moj savet je da dođete na pregled dok se ne pojave simptomi jer, kada nagomilamo faktore rizika, posle je kasno

Ovaj program se dobija u HISPA centrima, gde naši edukovani lekari svih specijalnosti, na šta smo ponosni, posle dobrog pregleda usmeravaju pacijente kako da sačuvaju zdravlje. Program je individualan za svakog pacijenta, prema habitusu, bolestima...

  • Kako se dolazi u HISPA centre i koliko ih ima u Srbiji?

- Ima ih u privatnim i državnim ustanovama u 28 većih gradova Srbije - Beogradu, Šapcu, Valjevu, Somboru, Pirotu, Nišu, Vršcu... U državnim ustanovama se dolazi sa uputom i pregledi se zakazuju. To je deo preventivnog pregleda, samo su lekari edukovaniji da pruže HISPA program.

  • Koji su simptomi infarkta i šloga?

- Simptomi su strašni, za šlog se može javiti - nemogućnost govora, hodanja, znaci disfazije, nemogućnost pokretanja ruke i noge. To su strašne stvari. A karakteristični simptomi infarkta su bol u grudima. Ali moj je savet svima: dođite na pregled dok se ne pojave simptomi jer, kada nagomilamo faktore rizika, posle je kasno rešiti.

RepublikaFoto: pixabay.com
  • Kad je vreme za odlazak lekaru?

- Od tridesete, pa uvek. Ja bih rekao od 20. godine devojke i momci treba da dođu da provere svoje zdravstveno stanje.

  • Srbi kažu "ništa bez slanine", smemo li je jesti?

- Kako da ne, ali je i to opet personalizovano. Slanina i jaja nisu automatski nezdravi, ali se i to reguliše za svakog bolesnika posebno, u zavisnosti od njegovog kliničkog pregleda, laboratorijskih parametara.

ŠTA SMEMO DA RADIMO, A ŠTA NE 

Stvari koje obavezno moramo da radimo Stvari koje nipošto ne smemo raditi
1. da se bavimo fizičkom aktivnošću, da šetamo 1. ne smemo pušiti
2. zdravo da se hranimo i jedemo dovoljno voća i povrća 2. da se izlažemo velikom stresu, ako nismo u moranju
3. obavezno nađemo vremena za odmor i to ne samo za godišnji već i odmor tokom dana 3. jedemo nezdravu hranu
4. moramo se smejati i družiti sa ljudima koji su veseli i raspoloženi 4. stalno sedimo i ležimo
5. slušamo muziku koja nam prija 5. budemo negativno raspoloženi

 

 

 

 

 

 

 

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading