Gusle su treći upis Srbije na UNESCO listu: Pogađajte šta to još Srbin ima što drugi nemaju!

Autor:

Vesti

08.12.2018

17:05

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Pevanje uz gusle je treći upis Srbije na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, a upravo ovo naše blago su Šiptari hteli da prisvoje i na taj način nastave sa svojom otimačinom od srpskog naroda. Na stranu njihov bezorazluk, Srbija može da se pohvali i sa još dva nematerijalna kulturna nasleđa čovečanstva koja je UNESCO ne tako ponosno, kao mi, prihvatio.

RepublikaFoto: ST/N. PANČIĆ
Foto: Ilustracija

Na nju su prethodno upisani "kolo" 2017. i "slava" 2014. godine, a što se tiče lokaliteta koji se nalaze na listi Srbija može da se pohvali sa čak 8 srednjevekovnih srpskih crkava i manastira, koncentrisanih u 3 lokaliteta.

Upisom na tu listu obezbeđuje se bolja međunarodna vidljivost, a zajednice se podstiču da aktivno doprinose očuvanju i prenošenju izabranog elementa sopstvenog nasleđa.

Srpska narodna kola su naziv za narodne igre Srba

Kulturno umetnička društva su kod Srba dosta brojna i smatraju se udruženjima od narodnog značaja za očuvanje običajnih vrednosti, pod pokroviteljstvom su državnih, oblasnih i opštinskih ustanova. Kulturno umetnička društva na raspolaganju često imaju svoje prostorije, nošnje, novčana sredstva za putovanja i druge delatnosti koje im obezbeđuje osnivač ili pokrovitelj. Pristup učenju narodnih igara u kulturno umetničkim društvima je tančinjast i obuhvata sva kola iz naše zemlje a i šire.

 

 

RepublikaFoto: ST/D. KADIĆ
Slava su kolač, sveća, vino i žito

Krsna slava je zaštitni znak Srba i Srbije

Slava - krsno ime, krsna slava, sveti (etimologija ove reči najverovatnije vodi do sanskrita i reči "šrava" koja, nešto izmenjena u izvedenim slovenskim jezicima, tako i srpskom, poprima današnji oblik) je prastari narodni običaj proslave domaćeg zaštitnika i davaoca kod paganskog čoveka. Među Slovenima, najbolje se održala kod Srba. Srbi su slavu kontinuirano i najduže zadržali. Tragove ovog običaja imaju ili su doskora imali svi Sloveni, pa i Indoevropljani: Tračani, stari Grci, Dačani, (sa ostacima u Maloj Vlaškoj), Iliri ( sa ostacima kod Cincara i severnih Albanaca), Rimljani i dr. Slični običaji se sreću i u Makedoniji, delovima Bugarske u vrlo malom obimu u obe države, u Bugarskoj samo oko Timoka. Slava se sreće i kod katolika u Boki Kotorskoj, gradu Baru sa okolinom,Konavlima, južnoj Hercegovini, Dalmaciji i Bosanskom Grahovu, kod Albanaca katolika, nekih Muslimana u Bosni i Sandžaku, pravoslavnih Vlaha, Goranaca i Hrvata na Kosovu.

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading