SAMI ISKOPALI RUPU U KOJU SU UPALI: Francuzi hakovali i zapržili čorbu Skaju!
Sve više optužnica u različitim zemljama (pro)pada zbog kriptovanih dokaza
Foto: Tanjug/AP, Profimedia
Optužnice koje su bazirane isključivo na kriptovanim dokazima ili u kojima su ti dokazi ključni padaju poslednjih meseci učestalo u većem broju zemalja. Preokret u pravnom tumačenju ove problematike donela je presuda Evropskog suda pravde, s obzirom na to da su stavovi ove institucije obavezujući za sve države članice Evropske unije, a trebalo bi da ih primenjuju i zemlje kandidati poput Srbije, Crne Gore...
Ipak, oni koji su nezadovoljni ovakvim raspletom najviše upiru prstom u Francusku i to iz više razloga.
KAKO JE POČELO
Pre svega, kako kažu stručnjaci, ono što je vrlo opasno po pravni poredak jeste činjenica da je Francuska proglasila državnom tajnom detaljan način presretanja i dešifrovanja Skaj komunikacije. Znači, ukoliko ih bilo koja država kojoj su dostavili tu komunikaciju pita kako je pribavljeno nešto što bi moglo biti dokaz, Francuska ne bi morala da odgovori na to pitanje. To otvara mogućnost primene raznih tehničkih sredstava kako bi se u svakom mogućem segmentu špijunirala druga država, što bi predstavljalo povredu njenog suvereniteta.
Protivnici se pozivaju na Ustav
U dosadašnjim raspravama pravnih eksperata o Skaju i radovima objavljenim na tu temu, oni koji se protive apsolutnoj primeni Skaja kao dokaza, bez ikakvih dodatnih kriterijuma, pozivaju se, između ostalog, i na Ustav Srbije. Suština njihovog obrazloženja je da "u Ustavu i zakonima Srbije ne postoji ni teoretska mogućnost da bilo koja država prisluškuje državljane Srbije u trenutku dok se nalaze na teritoriji Srbije, za navodna krivična dela koja su u nadležnosti Srbije, a bez ikakvog znanja i odobrenja naše države". Sve drugo, kažu, može se podvesti pod pojam špijunaže.
Dakle, uz sve dobro što je donelo dešifrovanje Skaja, ono je, nažalost, otvorilo i Pandorinu kutiju o kojoj će se tek raspravljati.
Za početak, presretanjem i dešifrovanjem Skaj aplikacije, kao i hakovanjem telefona, otpočeli su krivični postupci u mnogim državama, od kojih neki podrazumevaju suđenja za najteža krivična dela. Ono što se postavlja kao pitanje u gotovo svakom krivičnom postupku jeste da li su komunikacije zakonito pribavljene. Do sada je nesporno da su ovi podaci dovoljni za pokretanje krivičnih postupaka u mnogim zemljama, ali da li su dovoljni da bi se na osnovu njih presudilo, pokazaće vreme.
Prema do sada dostupnim informacijama, ova komunikacija je dobijena zajedničkom akcijom francuskih, holandskih i belgijskih organa. Serveri, preko kojih je funkcionisao svaki telefon sa Skaj aplikacijom, bili su smešteni u francuskom gradu Rube. Dalje informacije govore da je francuski sud odobrio najpre meru presretanja komunikacija, što bi po našem zakonu odgovaralo klasičnom prisluškivanju telefona.
Ono što se razlikuje između takvog prisluškivanja u Francuskoj i Srbiji jeste to što je, na primer, u Srbiji prisluškivanje dozvoljeno samo ako je upravljeno na konkretnu osobu i zbog otkrivanja konkretnog krivičnog dela. Za razliku od toga, francuski sud je naredio prisluškivanje svih korisnika Skaj aplikacije, gde god se oni nalazili i nezavisno od toga da li su osumnjičeni za bilo koje krivično delo, što po našim zakonima nije dozvoljeno i predstavlja masovni nadzor.
OGRAĐIVANJE
Međutim, u očiglednoj nameri da se ogradi od ovakve situacije, verovatno svestan do kakvih će sve kontroverzi doći, francuski sud je u svojim naredbama eksplicitno naveo da se ove komunikacije presreću isključivo radi dokazivanja krivičnih dela izvršenih na teritoriji Francuske. I pored toga, po završetku ove akcije, koja je trajala skoro dve godine, francuski organi su podelili ove komunikacije sa svakom zainteresovanom državom.
BONUS VIDEO:
Budi deo Republika zajednice.
Komentari (0)