Ovo je jedina zemlja koja je uništila svoje nuklearne bombe

Autor: blic.rs

Svet

09.09.2017

04:12

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Južnoafrička republika je jedina zemlja u istoriji koja je predala nuklearno oružje koje je bilo u njenoj kontroli. Čovek koji je doneo tu odluku uporedio je taj momenat sa trenutnom krizom u Severnoj Koreji.

RepublikaFoto: pixabay.com
Foto: Ilustracija

Američki sekretar odbrane Džejms Matis ponovio je nakon poslednjeg nuklearnog testa Severne Koreje posvećenost SAD denuklearizaciji Korejskog poluostrva. To bi podrazumevalo da Severna Koreja preda svo svoje nukelarno oružje.

Bez presedana

Jedina zemlja koja je to ikada uradila, čiji je arsenal bio daleko iza onog koji poseduje Pjongjang, bila je Južnoafrička republika. Ono što američki lideri pokušavaju da urade je gotovo bez presedana, piše list "Atlantik".

Brojne zemlje pokušavale su da razviju nuklearno oružje, zbog straha od širenja Sovjetskog saveza u Africi, ali su prekinule i napustile tu ideju, samovoljno ili prisilno. Međutim, znatno je teže pritiskati zemlju koja već ima takvo naoružanje.

Tri bivše republike Sovjetskog saveza recimo predale su svoje nuklearno oružje, Belorusija, Ukrajina i Kazahstan, međutim ono nikada i nije pripadalo njima, već je samo bilo raspoređeno na njihovoj teritoriji.

Južnoafrička republika tajno je radila na izradi nuklearne bombe od 1970-ih godina, i napravila je šest bombi koje su bile slične onoj koja je bačna na Hirošimu.

Bivši predsednik te republike F.V. de Klerk odlučio je da ih preda a kako je rekao, tu odluku je doneo iz tri razloga. Za početak, zato što je on sam bio protiv nuklearnog oružja.

- Bilo bi besmisleno da imamo takvu bombu koju nikada ne bismo upotrebili, jer bi to bilo nemoralno - rekao je.

Drugi razlog je znatna promena geopolitičke situacije koja je nastala u vreme njegovog preuzimanja vlasti 1989. godine. Sovjetski savez se raspao, a kubanske trupe su se povukle iz Angole, iako je bilo pritisaka da "ne treba da se odriče nečega što već ima".

Kraj aperhejda

Treći razlog je bio što se država našla u sred unutrašnje političke tranzicije. De Klerk, koji je belac, pregovarao je o kraju aperhejda i prenosu vlasti na Nelsona Mendelu, koji je želeo da okonča izgnanički status Južnoafričke republike.

Jedan od uslova da međunarodna zajednica to prihvati bio je da se okonča nuklearni program. De Klark negirao 1993. godine da je njegova vlada bila protiv toga da nuklearno oružje dospe u ruke crnačke vlade.

Iako Južnoafrička republika nije osetila toliki pritisak međunarodne zajednice, usledile su sankcije zbog aperhejda.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading