Putin hoće da anektira Belorusiju?! Zapad tvrdi da je ovo razlog zahlađenja odnosa Moskve i Minska

Autor:

Svet

06.03.2019

19:15

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Ruski predsednik Vladimir Putin rešio je da na bilo koji način svojoj zemlji pripoji nekadašnju republiku SSSR Belorusiju, gubeći strpljenje što se prvi čovek te zemlje Aleksandar Lukašenko uporno odupire kontroverznom zahtevu Kremlja.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Lukašenko i Putin

Takve navode izneli su brojni zapadni mediji, podsećajući na to da stvari između dvojice najvernijih saveznika već duže vreme ne stoje najbolje.

Spor je eskalirao početkom ove nedelje, kada je Lukašenko na sednici vlade otvoreno priznao kako će se njegova zemlja u značajnoj meri približiti NATO, naglasivši da je cilj toga zaštita nacionalne bezbednosti.

Tim rečima izazvao je neviđenu buru u svetu, budući da je jasno da Putin na Belorusiju gleda kao na poslednju direktnu prirodnu branu da snage Alijanse ne dođu na sam prag Ruske Federacije.

Lukašenko: Nećemo tražiti refinansiranje kredita kod Moskve. Ne treba nam taj novac, mi nećemo da klečimo i puzimo

 

Odnos između dvojice moćnika pogoršan je nakon niza nesuglasica nastalih kada je u pitanju snabdevanje Belorusije ruskim gasom. Imajući u vidu to da su za Minsk zbog sporazuma s Moskvom važile znatno niže cene za energente, kao i niz drugih beneficija, Lukašenka je kao grom pogodila Putinova najava da će se to ove godine u značajnoj meri promeniti.

RepublikaFoto: Tanjug/AP

A zapadni mediji u najnovijoj nameri šefa Kremlja da putem gasa izvrši pritisak na značajno manjeg suseda vide njegov pokušaj da od Lukašenka izmami pristanak da dve zemlje ponovo postanu jedno.

Kad su nastali problemi

- Rusija je prvi put 2000. podigla cenu za gas Belorusiji
- zato je Belorusija bila primorana da poveća takse za izvoz energenata u zapadnu Evropu
- Lukašenko je zato pokušao da gradi bliže veze sa Zapadom (oslobodio političke zatvorenike i ukinute su mu sankcije uvedene 2015)
- Lukašenko 2014. nije eksplicitno podržao otcepljenje Krima od Ukrajine

- Minsk neće tražiti refinansiranje kredita kod Moskve i dobijanje dodatnih 600 miliona dolara kako bismo Rusiji isplatili dug. Ne treba nam taj novac, vratićemo im sve na drugačiji način. Ako je sve to toliko teško za Rusiju, ako je nemoguće dogovoriti se, mi nećemo da klečimo i puzimo - poručio je Lukašenko komentarišući to što iz Kremlja nije stigao potvrdan odgovor o refinansiranju kredita i naglasio kako njegova zemlja ostaje "dobar partner Zapadu, gde i te kako može da dobije bolje uslove za pozajmice".

 

 

RepublikaFoto: Tanjug/AP

Ipak, on je odmah zatim dodao kako će sa Putinom još jednom pokušati "da kroz duboku analizu pronađe rešenje za novonastali problem".

- Imaćemo novi sastanak i ruskog predsednika ću informisati o kriznoj situaciji - rekao je beloruski lider koji je i u januaru i februaru boravio u višednevnim posetama ruskom kolegi i tada pokušao da iznađe rešenje za svoj dug koji bi do kraja ove godine trebalo da isplati Moskvi.

Na vlasti 25 godina

- sve do 20. veka teritorija Belorusije bila deo drugih država
- današnje granice dobila 1939, nakon sovjetske invazije na Poljsku i vraćanja Zapadne Belorusije, koju je Poljska zauzela 1921.
- tokom Drugog svetskog rata pretrpela strahovita razaranja i izgubila gotovo trećinu stanovništva
- parlament je 27. jula 1990. proglasio suverenitet, a nakon raspada Sovjetskog Saveza i nezavisnost Belorusije
- Lukašenko je predsednik od 1994.
- mnoge zapadne vlade i nevladine organizacije kritikuju vlast u Belorusiji zbog navodnih represalija prema predstavnicima opozicije i lažiranja izbora
- sa Rusijom je potpisan ugovor o specijalnim vezama sa indicijama ka stvaranju Saveza Rusije i Belorusije
- ukupna površina zemlje je 207.595 kvadratnih kilometara i ima 9.477.100 stanovnika

Tom prilikom on je dao jednu kontroverznu izjavu zbog koje su gotovo svi svetski mediji počeli da bruje kako je on pod žestokim Putinovim pritiscima.

- Ja umem da čitam između redova. Samo bi trebalo glasno reći - jednu zemlju uništiti i učiniti da ona bude deo Rusije - rekao je Lukašenko, da bi ubrzo zatim u zapadnim medijima branio takve rečima porukama "da nikad ne bi pristao da bude nečiji poslušnik, ali da je saradnja s Rusijom prirodan izbor".

RepublikaFoto: Tanjug/AP

Inače, ruske subvencije, uglavnom od nafte i gase, iznose oko čak 15 odsto beloruskog BDP, dok čak 41 odsto izvoza te zemlje završava na tlu Ruske Federacije. Lukašenkova zemlja je, takođe, zavisna od Moskve i u mnogim drugim oblastima, pa zapadni mediji procenjuju da bi Lukašenko veoma teško rekao "ne" Putinu. Takođe, jasno je da bi on, u slučaju da se okrene Evropi i NATO, bio primoran da napusti svoju poziciju, na kojoj je već 25 godina, što mu nikako ne bi odgovaralo. Zato se sve njegove "antiruske" izjave shvataju kao pokušaj da unervozi ruskog predsednika i pokaže mu da sa njim neće moći tako lako.

 

Razotkrivena afera Evropske banke prale ruski novac

Organizacija evropskih medija OCCRP objavila je izveštaj po kom su određene evropske banke, među kojima i austrijski Rajfajzen bank internešenel, nemačka Dojče banka i američki Sitigrup, posredovale u operacijama pranja novca iz Rusije. Prema navodima iz dokumenta, sporne transakcije dostizale su vrednosti veće od 470 milijardi dolara. Novac je prebačen u ukupno 1,3 miliona transfera iz 233.000 kompanija.

- Izvorišna tačka transakcija je bila Troika Dialog, nekada najveća ruska privatna investiciona banka, iz koje se novac naknadno usmeravao preko litvanskih banaka do onih u Holandiji, Austriji, Nemačkoj i nekim drugim zemljama. Fiktivna kompanija u središtu operacija je omogućila Troiki da u razdoblju od 2006. do 2013. ubaci u sistem 4,6 milijardi dolara, te da iz njega izvuče 4,8 milijardi - navodi se se u izveštaju OCCRP i naglašava da su ključnu ulogu u transferima novca imale banke.

Nadležni u njima su se po objavljivanju izveštaja branili kako imaju ograničen pristup informacijama o svojim klijentima, kao i o poreklu novca.

 

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading