PONOVO GORE NJIVE: I pored apela, večeras požari na njivama kod Ćuprije, Jagodine i Sviljanca

Foto: Tanjug

Gore čitave njive

Večeras gore ostaci kukuruzovine i visoka suva trava kod sela Mijatovac kod Ćuprije, u Majuru kod Jagodine, njive kod Svilajnca... Dim se vidi na desetak mesta.

U Vatrogasnom spasilačkom bataljonu u Jagodini, rečeno je Tanjug da je u oktobru bilo više od 300 požara, u proseku svaki dan deset, a u odnosu na iste mesece prošle godine više od 3,5 puta.

Najviše požara bilo je na otvorenom i na području Jagodine, Ćuprije i Paraćina.

Foto: Tanjug

Materijalna šteta nije mala, kako direktna tako i indirektna, a kazne za one koji izazivaju požar su od 10.000 do 50.000 dinara za fizička lica i do milion dinara za pravna lica, podsećaju vatrogasci i policija.

Pored toga što je zakonom zabranjeno spaljivanje, ovakav način uklanjanja biljnih ostatak "nema nikakvu opravdanost ni u ekološkom ni u agrotehničkom smislu jer se uništva prirodni ekosistem, gubi se organska hranljiva masa i zagađuje životna sredina a ugroženi su ljudi i imovina", stoji u apelu lokalne samouporave u Jagodini.

Savetodavalac za ratarstvo Poljoprivredno savetodavne stručne službe za Pomoravski okrug u Jagodini Milanka Miladinović, u tekstu objavljenom juče u nedeljniku "Novi put" u Jagodini, ističe da je "paljenje žetvenih ostatak najlošiji način njihovog uklanjanja".

Foto: Tanjug

Ona podseća da od ovakvih požara, "svake godine u Srbiji izgori više stotina hektara obradivih površina i više stotina hektara šuma, a uzrok požarima je najčešće ljudski faktor, odnosno nekontrolisano paljenje žetvenih ostataka".

- Samo paljenje "nema ni jednu korisnu svrhu i ide na štetu poljoprivrednika, a može se nabrojati bezbroj negativnih posledica - ističe Miladinović.

Ona podseća i da "izazivanje požara znači tri godine pasivnog statusa za poljoprivredno gazdinstvo, jer takvo ne može ostvariti ni jednu posticajnu meru od Ministarstva poljoprivrede".