TIJANA PROŽIVLJAVALA PAKAO NA NEBU! Doktorka opisala poslednje trenutke i AGONIJU u kojoj je bila mlada Novosađanka koja je stradala u Budvi
Napadi panike nastaju kao vrhunac visokog nivoa anksioznosti, a telo reaguje intenzivno tokom tih epizoda
Foto: Video Printscreen
Tragična smrt Novosađanke Tijane Radonjić (19), koja je stradala prilikom parasejlinga u Budvi 28. maja, izazvala je veliku polemiku. Uzrok njene smrti još nije zvanično otkriven, a jedna od pretpostavki je da je devojka doživela panični napad usled kog je poginula. Sada je psihijatar Irena Đorđević objasnila šta je zapravo anksiozni poremećaj i koliko se razlikuje od anksioznosti, piše Blic.
Doktorka Mirjana Tomić, lekar specijalista neuropsihijatrije, doktor medicinskih nauka sa radnim iskustvom dužim od 42 godine i psiholog Tatjana Subotić objasnile su nedavno šta su panični napadi. One su otkrile da do njih dolazi zbog anksioznih napada koje uzrokuje anksiozni poremećaj.

Foto: Republika/Instagram printscreen
Razlika između anksioznosti i anksioznog poremećaja
Psihijatar, Irena Đorđević, napravila je paralelu između toga šta je anksioznost, a šta anksiozni poremećaj. Ona je istakla da je svaki čovek povremeno anksiozan, dok anksiozni poremećaj mora da se leči.
- Moramo da definišemo šta je anksioznost da bi smo mogli da definišemo napade panike.
Anksioznost sama po sebi nije poremećaj i ona se ne leči, svi smo ponekada anksiozni. Kada osećamo neki strah ili opasnost da nam dolazi, a ne znamo od čega, to je anksioznost. Ona se najčešće javlja zbog nečega što se nalazi duboko unutar naše psihe i što mi najčešće ne možemo dobro da identifikujemo. Anksioznost kao takva se ne leči. Međutim, ukoliko se ona javlja učestalo i smeta nam u svakodnevnom životu, onda se radi o anksioznom poremećaju - kazala je doktorka Irena Đorđević.
Privatna arhiva,Iurii Dzivinskyi/Shutterstock,ILLyas IDOL/Shutterstock
Društvene mreže/printscreen
Društvene mreže
Video Printscreen,Privtana arhiva
Video Printscreen
Video Printscreen
Video Printscreen
Video Printscreen
Printscreen Instagram
Printscreen Instagram
Napad panike je vrhunac anksioznog napada
Đorđevićeva je objasnila da čovek koji doživi panični napad sluti da će mu se dogoditi neka katastrofalna smrt. Ona ističe da kada anksiozni napad dođe do svog vrhunca, prelazi u panični napad.
- Napad panike podrazumeva jedan pik jako, jako visoke anksioznosti u kom mi imamo doživljaj da će se dogoditi neka katastrofa: Da ćemo umreti, ugušiti se, da ćemo se udaviti, da ćemo poludeti... Tada se celo naše telo ponaša u skladu sa tim. U tim trenucima postoji čitav niz simptoma koji osećamo, koji u stvari ide u prilog tome da će nastupiti katastrofa. U tim momentima ljudi zaista traže hitnu pomoć, osećaju se kao da će se zaista nešto katastrofalno dogoditi. Napad panike se javlja kao vrhunac anksioznih napada - objašnjava psihijatar.
Doktorka Irena je ispričala koliko obično traje napad panike, kako telo čoveka reaguje na njega i šta se dešava u ljudskom organizmu kada napad prođe.
- Napad panike ne traje dugo, u piku traje između 10 minuta i pola sata, iako čovek koji ga doživljava ima utisak da traje mnogo duže. Vrlo je važno da znamo da će se naše telo umiriti nakon napada panike, čak iako nikako ne reagujemo. Napad panike je zaista zastrašujući - istakla je ona.
Printscreen Instagram/Video Printscreen
Printscreen Instagram
Ustupljene fotografije
Video Printscreen
Video Printscreen
Video Printscreen
Video Printscreen
Video Printscreen
Video Printscreen
Video Printscreen,Privtana arhiva
Video Printscreen
Video Printscreen,Privtana arhiva
Republika
Republika
Republika
Republika
Strah od ponavljanja paničnog napada
Psihijatar Irena Đorđević istakla je važnost lečenja paničnih napada. Ona je objasnila da se ljudi koji su doživeli ovakav napad, neretko plaše da će se on ponoviti.
- Onaj ko je jednom doživeo panični napad, često posle toga ima agorofobiski sindrom, izbegava određena mesta na kojima bi mogao da se ponovi napad panike ili ima strah da ostane sam... Osobe koje su to iskustvo prošle imaju često predrasude da bi mu se mogao ponoviti napad panike i na taj način dodatno ugrožava svoj kvalitet života. Zato je veoma važno, da se osoba koja je imala napad panike, ipak obrati psihijatru. Jedna od uspešnih metoda, kojima možemo da pomognemo sebi tokom napada panike jeste vežba usporenog disanja - zaključila je ona.
Podsetimo, Novosađanka Tijana Radonjić (19) poginula je prošle nedelje u Budvi i to kada se odvezala sa sajle tokom parasejlinga, a zatim pala sa oko 50 metara visine u more i poginula.
Ona je nedeljama, pre ovog nemilog događaja, kačila na svom Instagram profilu fotografije sa crnogorskog primorja na kojima se videlo da je uživala u trenucima koje je tamo provodila.
Od Tijane Radonjić (19) oprostile su se i njene drugarice koje su uplakane stajale ispred njene zgrade.
BONUS VIDEO
Budi deo Republika zajednice.
Komentari (1)
M-DJ
01.06.2025 21:33
Na snimku se vidi da je imala problem sa sedenjem, propinjala se i hvatala za sajle iznad glave da se namesti u bolji položaj. Siguran sam da su joj kanapi pravili problem i usekli u butine i da je imala veliki bol, pokušavala je da bolje sedne ali sam pad mi deluje kao ne očekivan, mislim da nije htela da skoči, već je tražila bolji položaj.