ŠOKANTNA INICIJATIVA ZA AMNESTIJU SRPSKIH OSUĐENIKA: Vesna bi da pusti ubice iz zatvora!

Autor:

Hronika

28.11.2020

04:42

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Beogradski centar za ljudska prava, na čijem je čelu Vesna Pešić, uputio je nesvakidašnju i nerazumnu inicijativu poslanicima Skupštine Srbije, u kojoj predlažu da se donese Zakon o amnestiji u okviru borbe protiv epidemije KOVID 19 u našoj zemlji.

RepublikaFoto: Medija centar Beograd
Vesna Pešić

- Od uhapšenih osoba, od osoba koje izdržavaju kazne zatvora i članova njihovih porodica došli smo do informacije da se broj osuđenika zaraženih koronavirusom u tim ustanovama kontinuirano povećava - navodi se u saopštenju BG centra za ljudska prava.

U prethodnih nekoliko godina evidentirana je prenaseljenost u pojedinim ustanovama unutar zatvorskog sistema Srbije, te je usled takve situacije nerealno očekivati da se mere prevencije u njima efikasno sprovode. S druge strane, poznato je da svaki vid kolektivnog smeštanja nosi i povećani rizik od nekontrolisanog širenja zaraznih bolesti, argumenti su ove nevladine organizacije.

RepublikaFoto: ST/N. PANČIĆ
Foto: Ilustracija

Istraga dve misteriozne smrti iza rešetaka

Smrt zatvorenika R. G. i prekršajca M. Ć. koji su bili na izdržavanju kazne u KPD NIŠ, izazvala je buru u javnosti pošto je ceo slučaj pokrenula nevladina organizacija "Novi početak" objavila sumnjajući da su oni ubijeni u novembru.

- Zatvorenik R. G. se požalio na bolove i on je prebačen 15. novembra u bolnicu gde je i preminuo dan kasnije. O prirodi bolesti ne možemo da govorimo. Pritvorenik M. Ć. je 24. oktobra pravio nered, kršio kućni red, metalnom šipkom pretio drugim prekršajcima, udarao u krevete i napao jednog od prekršajaca. Iako je opomenut, on je nastavio sa nasilničkim ponašanjem, čuvari su intervenisali i on je dva puta udaren gumenom palicom u gornji deo leđa. Savladan je, oduzeta mu je metalna šipka i stavljene su mu lisice. Prebačen je na pregled u Bonicu za mentalno zdravlje a potom je vraćen u Zdravstveni stacionar Zavoda, gde je kasnije preminuo - saznaje Srpski telegraf iz izvor bliskih Zavodu za izvršenje sankcija.

O celom slučaju iz zatvora su obavestili policiju i tužilaštvo.

- Povodom smrti R. G. i M. Ć. formirani su predmeti u okviru kojih je naloženo vršenje obdukcije tela pokojnih a policiji podneti zahtevi za prikupljanje potrebnih obavešetenja, s ciljem rasvetljavanja svih okolnosti događaja - izjavio je Borislav Radonić iz Višeg tužilaštva u Nišu.

Sigurniji nego na slobodi

Ipak, podaci Uprave za izdržavanje zavodskih sankcija pokazuju nešto sasvim suprotno: zatvorenici su sigurniji iza rešetaka nego na slobodi.

 

 

 

- Zaražene su ukupno 53 osobe od 10.618 osoba koja se nalaze u zatvoru ili pritvoru, što je 0,4 odsto od ukupnog broja. Mi smo među prvima preduzeli sve mere 11. marta, još pre proglašenja vanrednog stanja. Imali smo sve protokole. Posete su bile ukinute, po preporuci Zavoda za javno zdravlje "Batut", od 30. marta do 11. maja, kada su ponovo dozvoljene. Ograničili smo posete, počeli smo da šijemo maske da bismo zadovoljili potrebe našeg sistema. Dešavalo se da i sami zatvorenici zovu porodice i kažu im da ne dolaze u posetu da ih ne bi zarazili. Njihova ljudska prava se ne krše, poseta ima, ali posetioci moraju da prođu dezo-barijeru, meri im se temperatura, dobijaju maske i rukavice, a zatvorenici i vizire, da bi se sprečilo prenošenje virusa na zatvorenike - nabraja Slavica Radovanović iz Uprave za izvršenje zavodskih sankcija.

Najgore prošli "slobodnjaci"

Mere zbog korone navjiše su pogodile takozvane "slobodnjake". Vanzavodska prava i pogodnosti (slobodan izlazak u grad, posete porodici i srodnicima za vikend i praznicima, nagradno odsustvo iz zavoda do sedam dana u toku godine, korišćenje godišnjeg odmora izvan zavoda...) odloženi su od 11. marta i ta mera je i dalje na snazi. To znači da osuđenici od navedenog datuma ne izlaze na vikend. Osuđena lica su obaveštena da će odmah nakon normalizacije stanja sva njihova suspendovana prava i pogodnosti biti nadoknađena.

Ne poznaju pravnu nauku

Advokat Ivan Simić ovu inicijativu naziva diletantskom i smešnom.

RepublikaFoto: ST/D. KADIĆ
SIMIĆ: Ova inicijativa je krajnji diletantizam

- Opšte je poznato da među tim nevladinim organizacijama vlada dilentatizam kada je u pitanju poznavanje prava, pravne nauke i struke. Bez obzira na to što te nevladine organizacije u nazivima imaju prefiks prava i ljudska prava, prostim opažanjem može se videti da u njihovom kadrovskom sastavu nema nikakvih autoriteta pravne struke i nauke. Njihova osnovna uloga i funkcija jeste, decenijama unazad, slabljenje i razgradnja pravnog poretka i institucija da bi se ostvario prostor za pritisak nekih nerezidentnih faktora, odnosno da bi se usled tako oslabljenog pravnog poretka mogle sprovoditi agende koje uopšte nisu u interesu društva i društvenog poretka. Samim tim, i ova njihova inicijativa je još jedan vid diletantizma, koji za cilj ima upravo pokušaj rehabilitacije posrnulog uticaja nevladinih organizacija. Ova inicijativa koju ne možemo tretirati nikako drugačije nego kao krajnji diletantizam nije ništa drugo do njihov pokušaj da rehabilituju upravo posrnuli uticaj. Da li to znači da se i onaj ko čini krivična dela za vreme ove pandemije može nadati budućoj amnestiji ili da bude oslobođen kazne zbog toga što je krivično delo učinio u vreme pandemije - kategoričan je advokat Ivan Simić.

Krivična struktura na dan 31. 12. 2019.

Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga 22,72%

Teška krađa  19,19%

Razbojništvo 10,65%

Krađa 6,18%

Teško ubistvo 5,10%

Ubistvo 4,27%

Nasilje u porodici 3,83%

Prevara 2,29%

Silovanje 2,07%

Neovlašćeno držanje opojnih droga 1,56%

Teška telesna povreda  1,45%

Ukupno ima 29 kazneno-popravnih ustanova

Ukupan broj lica lišenih slobode je 10.618

(u broj uračunati zatvorenici, pritvorenici, lica na psihijatrijskom lečenju, lica na lečenju od narkomanije i alkoholizma, maloletnici na vaspitnoj meri, prekršajno kažnjeni)

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (1)

Loading
Vladimir

30.11.2020 09:57

Odavno gluplju izjavu nisam čuo od čoveka koji sebe smatra pravnikom.