PREMINUO POSLEDNJI PREŽIVELI SVEDOK HOLOKAUSTA!
Nakon deportacije u Aušvic, Vidavskijevi roditelji Abraham i Lea, kao i njegov najstariji brat Gabrijel, odmah su ubijeni.
Foto: Wikimedia/M Z Wojalski/GNU FDL
Jehuda Vidavski, najstariji preživeli Holokausta u Izraelu, preminuo je juče u 107. godini. Veći deo života posvetio je obnovi jevrejskih groblja uništenih tokom nacističke okupacije Poljske, a iza sebe je ostavio svedočanstvo o stradanju svoje porodice i decenijama rada na očuvanju sećanja na žrtve Holokausta.
Vidavski je rođen 1919. godine u poljskom gradu Tureku, kao drugo od četvoro dece. Njegova porodica se selila širom Poljske, da bi se 1933. godine nastanila u Lođu. Samo tri godine kasnije, Vidavski je već vodio tekstilnu kompaniju koja je za poljsku vojsku šila košulje i donji veš.
Ubijena porodica
Nakon što je nacistička Nemačka u septembru 1939. godine okupirala Poljsku, porodica Vidavski uspela je da kupi stan unutar granica Lođskog geta. U njemu je živelo čak 15 članova porodice, sve do likvidacije geta 29. avgusta 1944. godine. Za vreme boravka u getu porodica je nastavila da se bavi trgovinom tekstilom, a u svom domu vodila je i narodnu kuhinju.
Nakon deportacije u Aušvic, Vidavskijevi roditelji Abraham i Lea, kao i njegov najstariji brat Gabrijel, odmah su ubijeni. Njegov mlađi brat Haim Moše preminuo je u Buhenvaldu, dok je sestra Johеved ubijena u koncentracionom logoru Štuthof.
Pročitajte još: DA SE NIKADA NE PONOVI! Vučić povodom Dana sećanja na Holokaust: Naša najveća dužnost je svet bez mržnje i podela
U svom svedočenju za Jad Vašem, Vidavski je opisao trenutak kada je sa porodicom deportovan u Aušvic.
- Kada je naša porodica poslata u Aušvic, sa nama je u stočnom vagonu bio jedan stric. Videli smo krematorijum i dim. Rekao je: „Jehuda, vidiš li ono? Mora da je to pekara.“ Sve o čemu smo mogli da razmišljamo bio je hleb - ispričao je Vidavski.
Govoreći o članovima porodice koje je izgubio, rekao je da proživljava te događaje iznova.
- Proživljavam to ponovo, ne samo svakog dana, već svakog sata; sve ih vidim pred očima - kazao je.
Prisilni rad
Vidavski i njegov najmlađi brat Jehošua poslati su na prinudni rad u radni logor Frajland, gde su izrađivali krila za avione. Obojica su preživela rat. Nakon što ih je oslobodila Crvena armija, braća su se vratila u Lođ, gde su saznala da su, osim njihovog strica, jedini članovi porodice koji su preživeli rat.
Vidavski je nakon rata osnovao novu tekstilnu fabriku, oženio se Leom Dobriš i učestvovao u krijumčarenju oružja za Irgun, jevrejsku paravojnu organizaciju koja je delovala u tadašnjoj Mandatnoj Palestini pre osnivanja Izraela.
Godine 1950. preselio se u Izrael, gde je vodio nekoliko preduzeća. Međutim, gotovo tri decenije kasnije odlučio je da se vrati u Poljsku.
Godine 1978. tokom potrage za grobom svoje bake, Vidavski je bio šokiran stanjem jevrejskih grobalja u Poljskoj. Tada je odlučio da svoj život posveti pronalaženju, identifikaciji i obnovi jevrejskih grobova.
Tokom narednih decenija radio je na obnovi hiljada grobova, uključujući i grobove istaknutih rabina.
U intervjuu za portal Jnet 2019. godine rekao je da njegovu najveću osvetu nacistima predstavlja činjenica da su oni izgubili, dok je jevrejski narod dobio državu.
- Moja osveta nacistima je to što su izgubili, a mi imamo Državu Izrael. Slobodni smo i snažni i niko nas više ne može uništiti - rekao je tada Vidavski.
Ugostio ga predsednik Izraela
Od Vidavskog se juče na društvenoj mreži Iks oprostio i izraelski predsednik Isak Hercog, koji je podsetio na susret sa njim pre tri godine.
Hercog je naveo da ga je duboko dirnula Vidavskijeva životna priča, posebno odluka da se, godinama nakon preseljenja u Izrael, vrati u Poljsku u potrazi za grobom svoje bake.
- Ta potraga postala je njegova životna misija. Decenijama je Jehuda radio na pronalaženju i obnovi jevrejskih grobalja i grobova u Poljskoj i pomogao u identifikaciji više od 3.000 grobova - naveo je Hercog.
Izraelski predsednik dodao je da je Vidavski svoj život pretvorio u svedočanstvo o pobedi života, sećanja i obnove.
Njegova životna priča ostaje vezana ne samo za preživljavanje Holokausta već i za višedecenijsku borbu da se sačuva sećanje na one koji nisu preživeli nacistički progon.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)